Odlučili smo provjeriti ponašamo li se jednako profesionalno tijekom sastanaka u virtualnom okruženju, kao što to činimo za vrijeme onih koji se odvijaju uživo.
Unatoč tome što online sastanci već neko vrijeme ne predstavljaju novost u poslovnom svijetu, dobar dio tvrtki počeo ih je redovito koristiti tek dolaskom pandemije, odnosno u trenutku kada je kontakt uživo postao otežan.
Međutim, baš kao što smo to učinili s radom od kuće, posljednjih mjeseci smo se priviknuli i na komunikaciju ''na daljinu''.
Ponukani tom činjenicom, istraživanjem na uzorku od 2.300 ispitanika, odlučili smo provjeriti ponašamo li se jednako profesionalno tijekom sastanaka u virtualnom okruženju, kao što to činimo za vrijeme onih koji se odvijaju uživo, licem u lice.
Online sastanci se održavaju češće od onih uživo
Nakon proljeća i potpunog lockdowna kada je dvije trećine građana radilo od kuće, od kuće, barem djelomično, trenutno radi svaki peti radnik (20%) u Hrvatskoj.
Za vrijeme rada od kuće (bilo trenutno, bilo na proljeće) trećina zaposlenih online sastanke je imala svaki dan ili čak nekoliko puta dnevno, dok je 18% ispitanika poslovne sastanke posredstvom monitora održavala tri do četiri puta tjedno.
Svaki četvrti radnik je (26%) virtualnim sastancima prisustvovao je jednom ili dva puta u tjednu, a za petinu zaposlenih oni nisu bili toliko učestala pojava – imali su ih jednom tjedno ili rjeđe.
Čak 71% anketiranih smatra da je tjedni broj virtualnih sastanaka u njihovoj tvrtki sasvim primjeren situaciji, dok 17% ljudi ipak dijeli mišljenje kako ih je previše.
U usporedbi s uobičajenim brojem tjednih sastanaka uživo prije dolaska pandemije, najveći broj ispitanika (40%) ističe kako se online sastanci održavaju češće, 28% tvrdi da je riječ o podjednakom broju, a petina ispitanika (19%) navodi kako je u njihovim tvrtkama virtualnih sastanaka bilo manje nego onih uživo.
Kako se ponašamo za vrijeme online sastanaka?
Iako većina platformi za online sastanke nudi mogućnost gašenja kamere, tu pogodnost koristilo je manje od polovica ispitanika pa je tako 53% radnika sastancima prisustvovala sa upaljenim kamerama i mikrofonima.
Sukladno tome, polovica anketiranih (52%) je izjavila kako su za vrijeme online sastanaka najčešće pažljivo pratili što se događa i ništa drugo nisu radili, dok je 39% radnika usporedno obavljalo i druge radne zadatke.
Manji dio radnika (7%) priznaje kako su uz praćenje sastanka radili i stvari nevezane za posao - poput kućanskih poslova, dopisivanja s prijateljima i članovima obitelji, pripreme obroka, igranja videoigara ili igre s djecom, tjelovježbe i slično.
Najneobičnije stvari koje su ispitanici radili tijekom sastanaka kreću se od bezazlenih, svakodnevnih zanimacija (ispijanja kave i uživanja u cigareti) pa sve do ozbiljnog zanemarivanja sugovornika i 18+ tema.
Od onih koje je pristojno izdvojiti, navest ćemo da se radilo o drijemanju i spavanju, farbanju, gletanju, trgovanju kriptovalutama, kupovini (u fizičkom dućanu)…
Neugodnosti tijekom video poziva
Iako smo bili svjedoci zabavnih i malo manje zabavnih priča iz medija o nezgodnim situacijama tijekom video poziva, velika većina ispitanika (91%) nije doživjela nikakve neugodne situacije tijekom video poziva.
Međutim, nezgodne situacije se ipak znaju dogoditi, pa su tako neki zaboravili da imaju upaljenu kameru zahvaljujući čemu su njihovi kolege mogli svjedočiti kopanju nosa te upadanju ukućana (posebice djece) u kadar.
Usprkos tome što poslovna etika nalaže da se sastanci, čak i oni tijekom rada od kuće, zakažu ranije, petina ispitanika (21%) se susrela s video pozivom u trenutku kada nisu bili spremni „izaći pred kameru“, jer ruku na srce, rad od kuće ponekad podrazumijeva raščupanu kosu i pidžamu.
U takvim situacijama ispitanici su najčešće ignorirali poziv dok se brzinski ne spreme te se povratno javili, ili su se javili bez da su uključili kameru.
Sve u svemu, iako se za vrijeme rada od kuće ponašamo profesionalno, baš kao i na radnom mjestu, rad od kuće ponekad dozvoljava male „nestašluke“.
O istraživanju:
Istraživanje je provedeno na više od 2.300 ispitanika, od kojih je preko 700 radilo, ili još (povremeno) radi od kuće. 59% žene, a 41% muškarci. Najviše ispitanika, njih 35% mlađe je od 25 godina; 24% ima između 31 i 40 godina, 28% ih je starije od 41 godinu, a 14% je u dobi od 26 do 30 godina. Najviše ispitanika, 67% ima srednju stručnu spremu, a 16% visoku stručnu spremu. Većina ispitanika (86%) trenutno je zaposleno, dok ih je 14% nezaposleno.
