S druge strane, proizvodnja je pala desetak posto u odnosu na 2019. godinu.
Proizvodnja proizvoda od buta i plećke u koje spadaju i pršuti pala je za 10-ak posto u odnosu na 2019., no istovremeno je izvoz povećan za 30 posto, kazao je u petak potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na Danima pršuta u Poreču.
Na toj manifestaciji, uz degustaciju i razmjenu iskustava, razgovaralo se o već dobro poznatim temama – padu proizvodnje, nedostatku kvalitetne sirovine i jeftinom uvozu.
Iako se te problematične točke sporo rješavaju, korona je rezultirala i nekim pozitivnim pokazateljima, poput smanjenja vanjskotrgovinskog deficita i povećanja izvoza za 30 posto, ističu iz HGK.
“Kada govorimo konkretno o proizvodima od buta i plećke u koje spadaju i pršuti, proizvodnja je pala za 10-ak posto u odnosu na 2019. godinu. S druge strane, imali smo smanjenje vanjskotrgovinskog deficita i povećanje izvoza za 30 posto”, kazao je Kovačević.
Takav izvozni rezultat, kako je rekao, posljedica je pandemije, izostanka turističke potrošnje i blokade HoReCa kanala zbog čega su proizvođači našli alternativne prodajne i izvozne kanale, posebice putem trgovačkih lanaca, piše N1.
“Samo za ilustraciju, mi smo prošle godine imali 50 milijuna noćenja manje, to je kao da vam je nestao grad veličine grada Rijeke i okolice i to grad turista, koji konzumiraju i koji troše”, rekao je Kovačević, koji se osvrnuo i na strukturne probleme domaće poljoprivrede koji se posljedično prelijevaju i na proizvodnju pršuta.
Proizvodnja svinja od ulaska u EU do danas je pala za oko četiri posto, a dodatni problem hrvatskom svinjogojstvu u prošloj i ovoj godini predstavljao je rast ulaznih troškova, posebice cijena stočne hrane i pad cijena za 10 do 20 posto, rekao je.
Da su poduzetnici svjesni važnosti ulaganja pokazuje i podatak kako je u zadnjih pet godina uloženo preko 300 milijuna kuna u moderne automatizirane pogone s najnovijim tehnološkim dostignućima i inovacijama, navodi se u priopćenju HGK.
Iz Komore podsjećaju i da su Ministarstvu poljoprivrede poslali zahtjev da se u nacrtu strategije poljoprivrede, i po pitanju izravnih potpora i po pitanju mjera ruralnog razvoja, izuzmu diskriminatorne odredbe s obzirom na kategoriju proizvođača prema veličini.
“Tražimo da se uzme u obzir snažna uloga velikih i srednjih tvrtki u organizaciji proizvodnje, tržišnom udjelu i izvozu, investicijama, produktivnosti i konkurentnosti. Konkretno, želimo da te velike i srednje tvrtke budu prihvatljiv korisnik i za izravne potpore i za mjere ruralnog razvoja. To je hrvatski specifikum u odnosu na druge članice EU, a dobre primjere toga imamo i među proizvođačima pršuta”, zaključio je Kovačević.
Izvor: N1
