Onima koji više imaju i više troše inflacija će pojesti više novca, ali ih neće boljeti jer imaju dovoljno da ih inflacija ne boli
Inflacija u svibnju opet je probila rekorde i uhvatila 10,8 posto, a mjeseci koji su pred nama neće donijeti smirivanje. Cijene ne luduju samo u Hrvatskoj, u svibnju je eurozona imala rekordnih 8,1 posto inflacije, pri čemu je u Estoniji dosegnula 20,1 posto. Litva je u svibnju imala stopu inflacije od 18,5 posto, Latvija 16,4 posto, Slovačka 11,8 posto, Grčka 10,7 posto, Nizozemska 10,2 posto...
- Inflacija će se kretati do kraja ljeta između 10 i 15 posto. Nakon toga cijene bi se trebale stabilizirati. Kraj turističke sezone smanjit će potrošnju te blago povećati porast nezaposlenosti zbog završetka sezone. Moguće je da se rast cijena nastavi u energetici. Plin i struja najviše će ovisiti o strategiji Europske unije, odnosno o energetskoj politici prema Rusiji - rekao nam je dr. Petar Vušković, kojega je Slobodna Dalmacija pitala do kojih bi stopa najviše mogla ići inflacija i kako će se kretati idućih mjeseci.
Svibanjsku stopu inflacije komentirao je i Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija, koji je podsjetio da se i prethodnih mjeseci govorilo da će inflacija ubrzavati u prvoj polovici godine, čemu sada svjedočimo. Neizvjesno je što nas čeka u drugoj polovici godine.
Neizvjesno što nas čeka
- Za dalje, za drugu polovicu godine nije lako predviđati. Vidjeli ste da je ECB reagirao i najavio povećanje referentnih kamatnih stopa i najavio da će gotovo sigurno u rujnu ponovno ići s dizanjem kamatnih stopa. To nam svima dovoljno govori koliko je kompleksna situacija i teško je predviđati trendove - istaknuo je Marić. Na pitanje o mogućnosti da se novim paketom mjera pomogne građanima i poduzetnicima, kazao je da će se određene odluke donositi ovisno o razvoju situacije i mogućnostima u skladu s tržišnim principima.
- Postoji puno inicijativa, svakodnevno stižu razni dopisi, sve uzimamo u obzir, ali moramo gledati širu sliku. Pratimo i što rade druge zemlje. Vidimo da njihovi odgovori nisu jednoznačni. Ja ću večeras za Luksemburg, sastanci su Vijeća ministara, sigurno će se najveći dio rasprave voditi o pitanju inflacije - kazao je Marić, koji ne vjeruje da bi inflacija mogla dovesti do značajnog rasta kamata na kredite te je dodao da je u svemu važno očuvati normalno funkcioniranje gospodarstva.
- Uz opskrbne lance, do onoga što nas također jako zanima, a to je razina zaposlenosti, odnosno razina BDP-a. I da ne dolazimo uopće u tu sferu, ja ne volim ni izgovarati te scenarije, ali moramo biti spremni za sve - naglasio je Zdravko Marić.
Premda nije rekao, ministar je vjerojatno ciljao na to da je važno da gospodarstvo i zaposlenost ne padaju jer se time dolazi u opasnost od stagflacije, o kojoj se u posljednje vrijeme sve više govori u svijetu. Riječ je o izrazito teškoj situaciji u kojoj cijene i nezaposlenost rastu, a gospodarstvo stagnira ili pada.
U svibnju porast 10,8 posto
Cijene u Hrvatskoj u svibnju su porasle 10,8 posto. Za toliko su sve cijene robe i usluga, od igle do lokomotive, i od usluga pedikera do brokera, veće nego u istom lanjskome mjesecu. Ne boli inflacija svakog jednako. Više boli one koji imaju male plaće i najveći dio svojih prihoda troše na hranu i režije, a manje one s plaćama kojima ni ova inflacija neće nauditi pa i ne pomišljaju na to koliko će puta objedovati u restoranima niti broje koliko će kava i pića popiti u kafićima.
Onima koji više imaju i više troše inflacija će pojesti više novca, ali ih neće boljeti jer imaju dovoljno da ih inflacija ne boli, a onima drugima s malim plaćama, a dvije trećine zaposlenih ne vidi onu famoznu tisuću eura prosječne plaće, inflacija će pojesti manje novca jer ga manje imaju i troše, ali će ih baš zato više boljeti jer im je svaka kuna velika. To su oni koji broje dane od prvog do posljednjeg u mjesecu i najviše troše na hranu, vjerojatno i više od 26 posto koliko hrana i bezalkoholna pića čine u potrošačkoj košarici.
Njih ne može razveseliti vijest da su cijene međunarodnih letova pale za 19 posto u svibnju, njih pogađa činjenica da je u svibnju sva hrana poskupjela 15,8 posto, da su kruh i brašno skuplji više od 25 posto, mlijeko 28 posto...
Rekorderi poskupljenja su ulja, kojima je cijena otišla naviše za 55 posto, dizel je skuplji gotovo za 39 posto, a benzin za 31 posto. Podsjetimo, Vlada je od 1. travnja spustila PDV s 13 na pet posto za svježe meso i ribu, jaja, voće, povrće, ulja i masti, dječju hranu, a s 25 posto na pet posto PDV na maslac i margarin... U svibnju su svi ti proizvodi kojima je PDV pao bili skuplji nego u istom mjesecu prošle godine. Ulja su skuplja 55 posto, maslac je skuplji 15 posto, a margarin 18 posto, govedina, teletina i piletina 21 posto...
Rast će još i više
Čini se da je rast cijena svih prehrambenih proizvoda, goriva i energenata nezaustavljiv, a dr. Petar Vušković kaže da će cijene rasti sve dok je potražnja za robama i uslugama na ovoj razini.
- Iznos fiskaliziranih računa u prvoj polovici godine značajno premašuje isto razdoblje prošle godine. Dakle, ljudi troše, piju kave, jedu po restoranima pa trgovci i ugostitelji nemaju motiva smanjivati cijene. Zbog toga strategija smanjivanja inflacije smanjivanjem PDV-a nije uspjela. Sada se ECB okreće višim kamatnim stopama na kredite koje bi poskupile novac. To će smanjiti potražnju građana i poduzeća za kreditima i naposljetku ograničiti inflaciju na neku prihvatljivu razinu. Dolazi vrijeme skupljeg novca - navodi dr. Vušković.
