"Ima umirovljenika koji zaista rade jer moraju raditi, ali ima i onih koji žele upotpuniti svoje vrijeme jer imaju još volje i psihofizičke mogućnosti", kaže predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna.
Broj umirovljenika koji iskorištavaju mogućnost rada do polovice radnog vremena u porastu je svake godine te ih sada radi više 23 tisuće.
Tržište rada posljednjih se godina u Hrvatskoj promijenilo i sada postoji potražnja za radnicima u raznim sektorima.
Da postoji potreba i za radom umirovljenika, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) s kraja kolovoza kada je mogućnost rada do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine koristilo 23.640 umirovljenika.
Ne rade svi jer moraju
Ta mogućnost uvedena je 2014., no podaci su dostupni od 2016. pa je krajem te godine mogućnost rada koristilo samo 2874 umirovljenika. Prosječan broj umirovljenika koji su radili 2019. bio je 10.098, lani 14.679, a ove godine do sada je u prosjeku radilo 21.566 umirovljenika.
S vremenom se širio krug umirovljenika koji mogu raditi do 20 sati tjedno, a među razlozima povećanja broja umirovljenika koji rade zasigurno su i gospodarska situacija i siromaštvo, ali ne za sve.
"Ima umirovljenika koji zaista rade jer moraju raditi, ali ima i onih koji žele upotpuniti svoje vrijeme jer imaju još volje i psihofizičke mogućnosti", kaže predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna u razgovoru za Hinu.
Dodaje kako umirovljenik može raditi i sat, dva, tri ili četiri, ovisno o tome kako mu paše. Tako je nekima dva sata rada dovoljno da si upotpune dan.
"Našim umirovljenicima jako je važno i bitno da su uključeni. Oni koji mogu raditi, to i čine. Zato su i umirovljeničke udruge jako važne jer su kroz nas uključeni u razne aktivnosti, projekte, izlete, druženja i sve ono što im itekako dobro dođe", govori Fortuna.
Češće rade muškarci, prosječna dob 66
Umirovljenici se najčešće zapošljavaju u djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 4059, odnosno čak 17 posto od ukupnog broja zaposlenih umirovljenika.
Slijede stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, prerađivačka industrija, a tu su i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Mogućnost rada iskoristilo je gotovo duplo više muških umirovljenika - 15.433 u odnosu na 8207 žena, iako su žene te koje u prosjeku imaju niže mirovine.
Izvor: Hina
