Ove godine u Globalno izvješće o rodnoj ravnopravnosti Svjetskog gospodarskog fruma po prvi puta je uvrštena Hrvatska i zauzela je 55. mjesto.
Niti jedna država još nije postigla punu jednakost između muškaraca i žena — ali neke zemlje uspješnije su u ublažavanju rodnog jaza od drugih, pokazalo je izvješće Svjetskog ekonomskog foruma u kojem se procjenjuje da će globalna rodna nejednakost trajati najmanje do 2154. godine.
Svjetski gospodarski forum izvješće o rodnoj nejednakosti objavljuje od 2006., a temelji ga na usporedbi četiri područja: ekonomskim mogućnostima, obrazovnim postignućima, zdravlju i političkoj snazi (utjecaju), piše točka na i.
Ove godine po prvi puta je na listu uvrštena Hrvatska i zauzela je 55. mjesto, s paritetom 0,73. U društvu smo Madagaskara, Surinama, Hondurasa, Laosa, Bolivije, Brazila, Paname, Bangladeša i Poljske – zemalja koje su zauzele 51. do 60. mjesto ljestvice.
Četrnaesti put zaredom na čelu ljestvice Svjetskog gospodarskog foruma je Island, a slijede ga Norveška, Finska, Novi Zeland i Švedska.
Ovo su dvadeset zemalja koje su prema analizi Svjetskog gospodarskog foruma najuspješnije u ublažavanju rodne nejednakosti:
- Island 0,912
- Norveška 0,879
- Finska 0,863
- Novi Zeland 0,856
- Švedska 0,815
- Njemačka 0,815
- Nikaragva 0,811
- Namibija 0,802
- Litva 0,800
- Belgija 0,796
- Irska 0,795
- Ruanda 0,794
- Latvija 0,794
- Kostarika 0,793
- Ujedinjeno Kraljevstvo 0,792
- Filipini 0,791
- Albanija 0,791
- Španjolska 0,791
- Republika Moldavija 0,788
- Južna Afrika 0,787
Na listi je 146 zemalja. Da bi zemlja bila uvrštena na listu, mora biti dostupno barem 12 od ukupno 14 indikatora na temelju kojih se lista formira i to za posljednjih deset godina. Na svih 17 do sada objavljenih listi bile su 102 države.
Razina napretka prema ravnopravnosti spolova (ocjena pariteta) za svaki pokazatelj izračunava se kao omjer vrijednosti pokazatelja za žene i vrijednosti za muškarce. Rezultat pariteta 1 označava potpuni paritet, a mjera rodnog jaza je razliku u odnosu na potpuni paritet.
Globalni prosjek za svih 146 zemalja uključenih u ovogodišnju listu iznosi 68,4 posto. Uzimajući u obzir stalni uzorak od 145 zemalja obuhvaćenih u izdanjima 2022. i 2023., ukupni rezultat poboljšao se za 0,3 postotna boda u usporedbi s prošlogodišnjim izdanjem.
U usporedbi s prošlom godinom, napredak prema smanjivanju rodnog jaza bio je značajan: 42 od 145 gospodarstava obuhvaćenih izdanjima 2022. i 2023. poboljšala su rodni paritet za najmanje 1 postotni bod u odnosu na prethodno izdanje, a 40 zemalja zabilježilo je napredak manji od 1 postotnog boda. Gospodarstva s najvećim povećanjem ocjene (porast od 4 postotna boda ili više) su Liberija (rezultat: 76%, +5,1 postotnih bodova od prethodnog izdanja), Estonija (78,2%, +4,8 postotnih bodova), Butan (68,2% , +4,5 postotnih bodova), Malavi (67,6%, +4,4 postotna boda), Kolumbija (75,1%, +4,1 postotni bod) i Čile (77,7%, +4,1 postotni bod).
Prvih devet zemalja na listi dosegnulo je paritet od najmanje 80 posto, a vodeći Island jedina je zemlja koje je dosegnula rodni paritet veći od 90 posto.
Sjedinjene Američke Države zauzele su 43. mjesto od 146 zemalja, dok su na prethodnoj listi bile na 27. mjestu. Jedan od razloga pada su promjene metodologije, koja sada veću težinu daje zemljama u kojima žene imaju značajan broj ministarskih pozicija ili su šefovi država, tumači Saadia Zahidi, direktorica WEF-a.
Trenutno je u kabinetu predsjednika Joea Bidena 12 žena, a u Kongresu manje od 30 posto mjesta drže žene. Nordijske zemlje, poput Finske i Islanda, bile su primjer u tom pogledu, izabravši nekoliko žena na čelo vlade.
U prošloj godini, napredak u postizanju globalne ravnopravnosti spolova potaknut je “značajnim poboljšanjem” jaza u obrazovnim postignućima, navodi se u izvješću, kao i političkim osnaživanjem i sudjelovanjem žena u politici u mnogim zemljama.
Europa ima najveću rodnu ravnopravnost u usporedbi s bilo kojom drugom regijom od 76,3 posto, nadmašujući Sjevernu Ameriku sa 75 posto.
Postoji niz razloga zašto je Europa bila uspješnija u uklanjanju rodnog jaza od SAD-a, kaže Zahidi. Jedan od razloga je to što su europske zemlje uložile više u infrastrukturu skrbi, nudeći pristupačnu skrb o djeci, plaćeni roditeljski dopust i univerzalnu zdravstvenu skrb.
“Ove politike olakšavaju ženama sudjelovanje u radnoj snazi i smanjuju financijski pritisak na obitelji”, objašnjava Zahidi.
Iako pristup reproduktivnoj skrbi nije bio čimbenik koji je WEF uzeo u obzir u svom rangiranju, Zahidi priznaje da bi odluka Vrhovnog suda da poništi Roe protiv Wadea u lipnju 2022., kojom su učinkovito uklonjene sve savezne zaštite za pobačaj, mogla naštetiti ekonomskom sudjelovanju i životu žena očekivanog trajanja u SAD-u, zbog čega je zemlja dodatno pala na ljestvici.
“Paritet spolova nije problem koji možete nadoknađivati iz godine u godinu”, dodaje Farrell. “Ženama u SAD-u će trebati mnogo više vremena da prevladaju ove vrlo ukorijenjene prepreke svom napretku.”
Cijelu listu možete i više detalja o metodologiji možete pogledati ovdje.
Izvor: točka na i
