Premda i za radnike i za menadžere vrijedi isto radno zakonodavstvo, različite obveze i prava stvaraju i različita nepisana pravila, među kojima su i pravila za radno vrijeme.
U odnosu na druge radnike menadžer radi složenije i odgovornije poslove i prima veću plaću, a da bi mogao imati znanje za takve poslove i "pravo" na takvu plaću on u pravilu mora i raditi više.
Ne postoji jedinstvena shema radnog vremena menadžera. No, postoje određene zajedničke karakteristike, one koje proizlaze iz zajedničkog karaktera njihova posla.
Utjecaj poslova na radno vrijeme manegera
Manager postavlja ciljeve i određuje rokove za njihovo ostvarenje. On je odgovoran za izvršenje rokova i on najbolje zna što znači njihovo prekoračenje. Rokovi određuju uspjeh posla, štoviše njegovo biti ili ne biti. Jer, ako kupac tako želi morate skakati i brzo i visoko. Kupac želi narančaste proizvode s ljubičastim točkicama. Želi ih danas i trebaju mu na otoku Fiji. To jednostavno morate ispuniti, inače ćete uskoro ostati bez posla. (Funky business).
U okviru rokova, koji život znače, menadžer planira, organizira, motivira i prati izvršenje. Pritom očekuje da radno vrijeme njegovih podređenih bude podređeno neumoljivim rokovima, kako u pogledu rasporeda tako i u pogledu dužine. Da bude maksimalno fleksibilno, kako bi se ispunili nimalo fleksibilni rokovi koje postavlja kralj kupac.
Niti jedan manager ne posjeduje sve osobine za uspješan manadžment. Zato njegovi suradnici moraju pokrivati različite poslovne funkcije i imati različite (komplementarne) osobine. I zato moraju djelovati povezano i usklađeno. S istim pristupom radnom vremenu i istim načinom njegova korištenja.
Složenost, količina i dinamika poslova iscrpljuju svakog managera, bez obzira na njegovu energiju i njegov radoholizam. Zato njegovi poslovi zahtijevaju i slobodno vrijeme za obnavljanje energije, a ono najviše ovisi o njemu samom. Odnosno o njegovoj spoznaji ove potrebe i njegovim sposobnostima da je zadovoljava. Naravno, ne protiv, nego u funkciji boljih poslovnih rezultata.
Radno vrijeme managera u praksi
Kao i svaki čovjek i svaki menadžer je svijet za sebe. Sa svojim pristupom poslu i svojim radnim vremenom. Pritom radno vrijeme može koristiti na način Billa Gatesa i na način Beskorisnog managera. Prvi kaže: Ima dana kada radim četrnaest sati, no u većini slučajeva ne radim više od dvanaest. Vikendom rijetko radim više od osam sati (Funky business). A za drugog, koji predstavlja zalutale izuzetke, I. Adizes kaže da uglavnom brine o tome kako da izdrži do umirovljenja.
Jedno istraživanje pokazalo je da preko dvije trećine poduzetnika radi preko 60 sati tjedno. Dakle, oni vlastitom voljom rade najmanje 50 posto duže od propisanog radnog vremena. A analiza 20-tak portreta domaćih uspješnih menadžera, koju je proveo autor ovog članka, pokazuje da njihovu svakodnevicu obilježava rad i samo rad. Izdvajamo dvije tipične izjave o njihovu radu i dvije o radu njihovih suradnika.
O radu managera izdvajamo izjavu jednog radoholičara i jednog koji sebe ne smatra takvim. Prvi kaže da uspješan menadžer mora znati razlučiti vrijeme za odmor i vrijeme kada radi, ako treba, i 24 sata na dan. A drugi da bi volio život koji se može voditi po formuli tri osmice, ali kako ta formula danas ne ide, on silom prilika mora raditi puno.
O radu i neradu suradnika izdvajamo jednu izjavu o neradnicima i jednu o kreativcima. O neradu neradnika jedan manager kaže: O njima ne želim ni razmišljati, pa valjda i stoga u mojoj okolini i nema neradnika. A o "neradu" kreativaca jedna managerica kaže: Ponekad i ne izvršavaju svoje obveze u zadanim rokovima, ali zbog njihovih novih ideja ja im toleriram manjak discipline.
Optimalno radno vrijeme menadžera
Radni dan managera ispunjavaju različite teme, različiti problemi i različiti ljudi. Prema planu i mimo plana. Pritom pravi različite sinteze i donosi različite odluke. Zato su glavne značajke njegova radnog vremena prezaposlenost, fleksibilnost i nepredvidljivost. I zato je upravljanje tim vremenom značajna poluga u realizaciji njegovih ciljeva.
Upravljanje radnim vremenom menadžera treba imati dva cilja. Prvo, preklapanje s radnim vremenom ostalih zaposlenika i drugo, minimalizacija prekovremenog rada. Dakako, sve uz fleksibilnost koju diktiraju potrebe i želje "kraljeva" kupaca.
Manager, a pogotovo vodeći, ne treba registrirati radno vrijeme, te dolaziti na posao i odlaziti s posla "rame uz rame" s ostalim radnicima. No, važno je stvarati atmosferu u kojoj se osjeća da je "on tu prije i poslije svih ostalih". A štetno je ako manager, iz samo njemu znanih razloga, dolazi na posao kasnije, a odlazi ranije.
Zbog karaktera svojih poslova menadžer naprosto ne može izbjeći duže radno vrijeme od ostalih zaposlenika. Ali on ga može i treba minimalizirati. Radi vlastitog zdravlja i radi stvaranja atmosfere u kojoj se radno vrijeme cijeni i racionalno koristi. Pogotovo je pogubno ako manager svoju važnost i "veličinu" mjeri količinom papira, sastanaka i vremena koje provodi u poduzeću.
Savjeti za upravljanje radnim vremenom menadžera
Optimalno radno vrijeme zahtjeva vještinu upravljanja vremenom. Istraživanja pokazuju da se tom vještinom mogu postići i dvostruko veći efekti uz značajno smanjenje stresnih tenzija. U nastavku dajemo nekoliko načelnih preporuka za bolje upravljanje radnim vremenom.
Prvo, treba preskakati sve nevažne stvari. Istovremeno treba odmah rješavati one stvari koje su ujedno i hitne i važne. Gomilanjem neriješenih predmeta manager daje vlastiti doprinos otežavanju vlastite pozicije.
Drugo, treba prenijeti na druge (delegirati) sve poslove koje oni mogu obaviti. Premda svatko misli da stvari rđavo idu ako se radi bez njega (Tukidid), nepobitno je da najviše "nezamjenjivih" ima među preminulima.
I treće, treba učinkovito raditi sve ono što se mora raditi.
Za uspješno upravljanje radnim vremenom od presudne je važnosti odnos managera sa suradnicima. O njihovu ukupnom odnosu ovisiti će i način na koji suradnici koriste radno vrijeme. Pritom njihovo radno vrijeme u svakom slučaju treba biti fleksibilnije od radnog vremena ostalih zaposlenika. Nezavisno o stupnju povjerenja, tu fleksibilnost manager treba urediti i ugovorom, primjerice: "Suradnik se obvezuje, u cilju kvalitetnog i pravovremenog obavljanja svojih poslova, biti telefonski dostupan direktoru sve dane u tjednu do 20 sati, te prema potrebi raditi i izvan vremena određenog u prvom stvaku ovog članka".
Prema jednoj definiciji, radoholičari su ljudi koji ne razlikuju radno od slobodnog vremena, a većina menadžera jesu upravo radoholičari. Unatoč tome, i unatoč prirodi njihova posla, oni trebaju razlikovati radno vrijeme od slobodnog vremena. Vrijeme u kojemu se posvećuju zajedničkim ciljevima od vremena u kojemu izgrađuju sami sebe, kroz obitelj, sport, prirodu. Time s jedne strane obnavljaju svoju energiju, a sa druge povećavaju svoju djelotvornost, jer djelotvornost dolazi od jednousmjerenosti na cilj, to je sve. (M. M. Yog)
Autor: Zlatko Kurtović
(V.K.)
Izvor:
