Visoka (VSS) i viša (VŠS) stručna sprema se ukidaju, magisterij više ne postoji, ali zato se studentu koji je završio nekadašnji četverogodišnji sveučilišni studij i stekao naziv diplomirani, priznaje naziv - magistar.
Na snagu, naime, stupa Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (objavljen je u Narodnim novinama), pa se usklađivanjem starih i novih akademskih naziva svima koji su završili četverogodišnje sveučilišne studije priznaje naziv - magistar struke.
Svjesni da će Zakon povući za sobom niz pitanja, dilema pa i komplikacija, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa najavljuju višemjesečnu edukativnu kampanju ne bi li se građani uputili u promjene.
Novi zakon propisuje da završetkom sadašnjeg preddiplomskog sveučilišnog studija, koji u pravilu traje tri do četiri godine, a čijim se završetkom dobiva od 180 do 240 bodova, stječe naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke.
Zakon je uzeo u obzir tradiciju tehničkih znanosti pa kao titulu vraća i inženjera. Tako se završetkom preddiplomskog studija iz tehničkih znanosti stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik inženjer uz naznaku struke.
Naziv magistar i kratica mag. ubuduće će dobivati oni koji završe preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, s najmanje stečenih 300 ECTS bodova.
Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija koji u pravilu traje tri godine (potrebno 180 bodova), stječe se jedini akademski stupanj - doktor znanosti, odnosno doktor umjetnosti.
Za razliku od njega, naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (primjerice, sveučilišni specijalist financijske analize) dobiva ona osoba koja završi poslijediplomski specijalistički studij od jedne do dvije godine (u pravilu 60 do 120 bodova), a kratica naziva je - univ. spec. fin. anal.).
Što se stručnih studija tiče, oni u trajanju kraćem od tri godine, odnosno koji stječu manje od 180 ECTS bodova, zvat će se stručni pristupnici uz naznaku struke, a kratica je, primjerice, pristup. eoc. (ekonomije).
Oni kojima stručni studij traje do tri godine, a steknu 180 ili više bodova, dobivaju naziv stručni prvostupnik.
Ovakvi akademski i stručni nazivi unosit će se u diplome o završenom studiju, zbog činjenice da nova zakonska regulativa više ne koristi termine VSS i VŠS, očekuje se i promjena Pravilnika o radnoj knjižici.
Osobe koje su završile fakultet prije donošenja Zakona, mogu od fakulteta zatražiti da im izda potvrdu ili diplomu da prije stečeni naziv odgovara nekom od novih naziva.
No, prije toga - očekuje se do kraja studenoga, sveučilišna i veleučilišna tijela moraju napraviti popis 900-tinjak novih akademskih i stručnih naziva koji će odgovarati starima. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
