Države i nezaposleni se, svaki na svoj način, dovijaju krizi
Priča jedne liječnice koja se nedavno vratila iz SAD-a ukazuje na najnoviji trend među američkim liječnicima. Oni si uz svoje, u pravilu traženo, dobro plaćeno i teško stečeno liječničko zanimanje, u krizi osiguravaju i rezervno zanimanje.
Tako je primjerice njezin kolega specijalist završio i tečaj za kućnog majstora pa će, ako ostane bez posla, moći biti kućepazitelj u nekoj zgradi, piše Branka Stipić u Jutarnjem listu.
Važno zadržati radnike
To je samo pokazatelj da se osim država, i nezaposleni, svaki na svoj način, dovijaju krizi. Tvrtke i vlasti smišljaju kako podijeliti što manje otkaza, pa se domišljaju raznim mjerama poput skraćivanja radnog tjedna, neplaćenih dopusta i poticaja poslodavcima da zadrže zaposlenost kroz subvenciju kamata.
Države su ulile milijarde dolara i eura da bi nezaposlenima osigurale egzistenciju, ali još više kako bi im osigurale da što kraće ostanu nezaposleni.
Tako su samo SAD stotinjak milijardi dolara usmjerile prema poticajima za otvaranje malih tvrtki, a najpopularnije je pokretanje edukativnih programa i tečajeva.
Part-time job sve popularniji
U Europi pak poslodavci skraćuju radni tjedan, čime se smanjuju i primanja, ali više ljudi ostaje na poslu. Na scenu se ponovno vraća part-time job, odnosno dijeljenje radnog mjesta s još nekim. Na Zapadu je čak 18 posto takvih radnih mjesta, a među ženskom radnom snagom part-time čini čak 31 posto radnih mjesta.
Nezaposlenost postaje najveći problem svjetske ekonomije jer nezaposleni postaju veliki potrošači državnih proračuna, kroz razne naknade i socijalne transfere, a s druge strane prestaju biti potrošači pa pada potrošnja koja puni državne proračune.
Hrvatske mjere neprilagođene krizi
Međutim, hrvatske mjere za poticanje zapošljavanja još nisu ni raspravljene ni usvojene, a budući da su planirane i pisane prije krize, sada je potrebno smisliti nove.
Ipak, prema tim postojećim godišnje se planira potrošiti oko 500 milijuna kuna za zapošljavanje. Mjerama su predviđeni poticaji poduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta, prije svega za mala i srednja poduzeća, gradnju infrastrukturnih objekata visokogradnje, koja zapošljava puno više ljudi nego ceste i mostovi, te novac za edukaciju i prekvalifikacije. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
