Najbrže se zapošljavaju matematičari, informatičari, inženjeri elektronike te farmaceuti i medicinari
Među ukupnim brojem nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), najbrojniji su oni stariji od 50 godina. Naime, među gotovo 260.000 nezaposlenih, čak je 28,4 posto osoba starijih od 50 godina, koji uglavnom i najduže čekaju na novo zaposlenje. Gledano pak prema razini obrazovanja, novi posao u roku šest mjeseci pronalazi samo 37 posto osoba sa srednjoškolskim obrazovanjem.
Što se tiče pojedinih zanimanja, iz HZZ-a ističu da posao najbrže pronalaze kuhari, elektromehaničari, bušači na geološko-istražnim bušotinama, vozači tegljača s poluprikolicom, poslužitelji u preradi duhana, učitelji biologije, profesori fizike, razredni učitelji, učitelji engleskog jezika te pomoćni elektromehaničari, piše Ivana Knežević u Vjesniku.
Najviše s politologije, slikarstva i prometa
Ipak, podaci HZZ-a jasno pokazuju da viša razina obrazovanja jamči i brže zapošljavanje. Naime, analize pokazuju da posao najbrže pronalaze osobe za završenim fakultetom ili višom razinom obrazovanja, koji do posla dolaze četiri do pet puta brže od onih s nižom razinom obrazovanja. Tako se među ukupnim brojem nezaposlenih nalazi samo 4,5 posto onih sa završenim fakultetom, te 3,6 posto onih sa prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem.
Pri tom je najviše onih s diplomom politologije, slikarstva, prometa, socijalnog rada te nautike. S druge strane, matematičari, informatičari, inženjeri elektronike te farmaceuti i medicinari, nemaju većih problema s pronalaskom posla.
Stoga stručnjaci posljednjih godina srednjoškolcima i savjetuju da upišu, primjerice, studij strojarstva, elektrotehnike, graditeljstva ili informatike, a neće pogriješiti niti ako se odluče za farmaciju, medicinu ili strane jezike, posebno engleski.
Zanimanja nestaju zbog tehnologije
Učenicima koji završavaju osnovnu školu, a ne upisuju se u gimnaziju, "najisplativije" je upisati neko tehničko, odnosno zanatsko zanimanje, koje im jamči brzi pronalazak zaposlenja. To su prije svega, strojobravari, tehničari za mehatroniku ili tehničari za računalstvo te monteri centralnoga grijanja.
Za razliku od njih, upravni referenti, zubotehničari, pomorski nautičari ili fizioterapeutski tehničari dugo čekaju na zaposlenje, a slično je i sa onima koji su završili samo gimnaziju, budući da nemaju nikakvih strukovnih znanja i vještina.
Međutim, otežano zapošljavanje uzrokovano je i sve većim razvojem tehnologije, zbog čega pojedina zanimanja polako nestaju. To su primjerice rukovatelj kožarsko-krznarskim strojem, krojač krzna i kože, tehničar tkanja, sastavljač telekomunikacijske opreme, tehničar predenja, pomoćni galvanizer, evidentičar u proizvodnji, poslužitelj alatnog stroja te stenodaktilograf. (V. K.)
Izvor: Vjesnik
