Donosimo pregled 10 točaka pomoći zemljama Europske Unije.
1. Pružanje ogromnog gospodarskog poticaja
Kako bi pomogla Europi u oporavku od razornih gospodarskih posljedica pandemije koronavirusa, Komisija je predložila plan poticaja u iznosu od 750 milijardi eura, zajedno s revidiranim prijedlogom za sljedeći dugoročni proračun EU-a (2021. – 2027.). Prema planu, poznatom pod nazivom „EU sljedeće generacije”, Komisija se zadužuje na financijskim tržištima koristeći visoki kreditni rejting kako bi osigurala niske troškove zaduživanja. Europski parlament ustraje na stavljanju Zelenog plana u središte paketa za oporavak i želi izbjeći opterećivanje budućih generacija.
Čelnici EU-a postigli su dogovor o proračunu i planu oporavka sredinom srpnja. Iako su zastupnici pozdravili dogovor o paketu za oporavak, izrazili su žaljenje zbog smanjenja bespovratnih sredstava. Parlament smatra da su dogovorom o dugoročnom proračunu ugroženi prioriteti EU-a, kao što su Zeleni plan i Digitalna agenda, te je spreman uskratiti svoju suglasnost ako se dogovor ne poboljša.
2. Potpora zdravstvenim sustavima i infrastrukturi EU-a
Nekoliko stručnjaka spomenulo je mogućnost drugog vala ili budućih pandemija, te je ključno povećati sposobnost EU-a za odgovor na zdravstvenu krizu. Kako bi pomogao Europi u nošenju s mogućim krizama, EU je pokrenuo novi program „EU za zdravlje“ kojim će se ojačati zdravstveni sustavi država članica te potaknuti inovacije i ulaganja u taj sektor. „EU za zdravlje“ dio je plana oporavka „EU sljedeće generacije“. Europski parlament inzistira na stvaranju novog samostalnog europskog zdravstvenog programa.
3. Zaštita malih i srednjih poduzeća
Mala i srednja poduzeća čine 99 posto poduzeća EU-a, te je njihov opstanak ključan za gospodarski oporavak. EU je iz Europskog fonda za strateška ulaganja oslobodio milijardu eura kako bi potaknuo banke i zajmodavce da osiguraju likvidnost za više od 100 tisuća takvih poduzeća.
4. Ublažavanje rizika od nezaposlenosti
Pandemija je snažno pogodila tržište rada, a brojke o nezaposlenosti drastično su porasle. Kako bi se pomoglo radnicima, kroz inicijativu za smanjenje rizika od nezaposlenosti u izvanrednoj situaciji (SURE) EU državama članicama osigurava financijsku pomoć u iznosu do 100 milijardi eura u obliku zajmova pod povoljnim uvjetima kako bi se pokrili troškovi nacionalnih programa rada sa skraćenim radnim vremenom.
5. Potpora turističkoj industriji
Turizam je snažno pogođen pandemijom. Europa je najpopularnije svjetsko turističko odredište, a EU je uveo niz mjera osmišljenih kako bi pomogao industriji u nošenju s krizom, kao i paket za ponovno pokretanje europskog turizma u 2020. godini i kasnije. Uvedene su i mjere za pomoć prometnom sektoru, kako bi se učinci pandemije na zračne prijevoznike, željeznice, cestovna i brodarska poduzeća sveli na najmanju moguću mjeru. Kako bi se pomoglo građanima koji putuju Europom pokrenut je interaktivni alat Re-Open EU koji putnicima pruža informacije potrebne za planiranje putovanja i odmora u EU-u, uz pridržavanje svih pravila i mjera, te očuvanje zdravlja.
6. Paket za bankarstvo za potporu kućanstvima i poduzećima
Kako bi osigurao da banke nastave davati zajmove poduzećima i kućanstvima za ublažavanje gospodarskih posljedica krize, Europski parlament odobrio je privremeno ublažavanje bonitetnih pravila za europske banke. Promjene Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR) omogućit će umirovljenicima i zaposlenicima s ugovorom na neodređeno vrijeme dobivanje kredita pod povoljnijim uvjetima, osigurati kreditne tokove za mala i srednja poduzeća i poduprijeti infrastrukturna ulaganja.
Kako bi se izbjegli poremećaji u opskrbi i nestašica hrane, Europski parlament odobrio je hitne mjere za pomoć poljoprivrednicima i ribarima pogođenima pandemijom COVID-19. Mjere uključuju pružanje potpore ribarima i poljoprivrednicima u akvakulturi koji su tijekom krize morali prestati s radom te povećanje potpore koju države članice EU-a mogu isplatiti malim i srednjim poljoprivrednicima. Uvedene su i izvanredne tržišne mjere za potporu proizvođačima vina, voća i povrća u EU-u.
8. Pomoć zemljama u financiranju njihova odgovora na krizu
Kako bi pomogao državama članicama kod financiranja odgovora na korona krizu, EU je pokrenuo novu inicijativu pod nazivom Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus. Zahvaljujući njoj oko 37 milijardi eura iz strukturnih fondova EU-a usmjerit će se za neposrednu financijsku potporu europskim zemljama koje pomažu građanima i regijama u suočavanju s trenutačnom krizom.
9. Ublažavanje pravila o državnim potporama
Kada se pandemija počela širiti Europom, EU je pokrenuo privremeni okvir za pravila o državnim potporama kako bi osigurao likvidnost poduzećima i pomogao održati gospodarsku aktivnost tijekom i nakon pandemije COVID-19. Kod hitnih potreba za likvidnošću države članice mogu poduzećima odobriti do 800 tisuća eura ili zajmove s povoljnim kamatnim stopama.
10. Zaštita oslabljenih europskih poduzeća od stranih konkurenata
Zbog pandemije koronavirusa mnoga su europska poduzeća u lošijoj poziciji u odnosu na subvencionirane strane konkurente. Kako bi ih se zaštitilo, Europski parlament poziva na uspostavu jednakih uvjeta za sva poduzeća i izbjegavanje narušavanja jedinstvenog tržišta koje proizlazi iz nepoštenog tržišnog natjecanja. Europska komisija pokrenula je i javno savjetovanje o tome kako se nositi s negativnim učincima inozemnih subvencija. EU je istodobno izdao smjernice za države članice o izravnim stranim ulaganjima te ih pozvao da temeljito provjeravaju ulaganja izvan EU-a kako bi se izbjegli rizici za sigurnost i javni poredak EU-a.
Izvor: europarl.europa.eu
