Kriza je bila specifična u povijesti ekonomskih kriza, pogodila je i ponudu i potražnju, ističu ekonomisti.
HNB je objavio projekcije za inflaciju u narednoj godini. Ove godine prosječna stopa bila je 2.4 posto, a isto očekuju i sljedeće godine.
“Različit će biti profil kretanja inflacije unutar godine, u ovu godinu smo ušli praktički s negativnom inflacijom, a završavamo je sa stopom inflacije koja bi sad već mogla biti 4 posto”, rekao je za HRT glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.
Dodaje i kako se početkom iduće godine očekuje preokret tog trenda i smanjivanje stope inflacije. Polovica inflacije koju imamo, objašnjava, bila je rezultat poskupljenja cijene nafte. Bila je vrlo jeftina za vrijeme pandemije, sada je znatno poskupjela. Tržišna očekivanja su da ta cijena ne bi trebala više rasti, dapače, trebala bi se smanjiti. Ostali dio potrošačke košarice mogao bi rasti čak i nešto brže.
No projekcija je izložena negativnim rizicima, naglašava Šošić.
“Recimo trenutno je jako porasla cijena plina, koja je u Hrvatskoj regulirana, pa se nije mijenjala, ako se poveća u idućoj godini, to bi moglo povisiti inflaciju. Napravili smo i alternativni scenarij – u slučaju povišenja cijene plina za 10 posto i struje za 10 posto, to bi moglo na razini godine povećati inflaciju do 3 posto, znači mogli bismo imati nešto višu stopu. No trebala bi se s vrhunca početkom godine smanjivati, pitanje je koliko će brzo biti. Inflacija je globalna, nije samo kod nas, banke prate i reagiraju na sve to”, veli.
Kriza je bila specifična u povijesti ekonomskih kriza
Ekonomski analitičar Damir Novotny naglasio je kako je teško prognozirati u ovako turbulentnim vremenima, kada su ekonomske aktivnosti bile blokirane s mnogo strana 2020. pa su se naglo otvorile i kao posljedica tog poremećaja došlo je do rasta cijena.
“Tako su se naši građevinari žalili na rast cijena betonskog željeza. Cijena tog čelika, tog najjednostavnijeg proizvoda je navodno porasla 300 posto. Međutim, prije nekoliko dana je cijena počela padati. Kriza je bila specifična u povijesti ekonomskih kriza, pogodila je i ponudu i potražnju. Potrošači su htjeli kupovati, a nisu mogli, bili su lockdownom blokirani.
Što će se događati, ja bih rekao da nafta neće nastaviti s rastom. Proizvodnja nafte je veća od potrošnje, rast cijena sirove nafte nije posljedica manjka u proizvodnji, špekulativni pritisak je bio veliki. Gotovo sigurno cijena nafte neće biti pokretač inflacije, što se tiče plina, tu imamo čitav niz neizvjesnosti, ali ja ipak očekujem da će se inflacija smiriti”, objašnjava Novotny.
Sever: Stvarnost nije tako ružičasta
sve ej komentirao i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever koji smatra da, kada statistika pokazuje neke stvari, one izgledaju ružičastije nego što je stvarnost kada je riječ o potrošnji kućanstva.
“Statistika će reći da su plaće rasle više i brže nego što je rasla inflacija, a građani vide da im je taj udar znatno jači nego što je to pokrio rast plaća. A što je zemlja siromašnija, to je veći udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji i stanovanja. S troškovima hrane, s cijenama hrane smo na 27.2 posto udjela troška hrane u mjesečnoj potrošnji, a s cijenama smo na oko 93 posto prosjeka Europske unije. Kada je riječ o hrani, prosjek EU je oko 13 posto, razvijenije europske zemlje su i ispod 10 posto”, kazao je.
Izvor: HRT
