Svakih nekoliko godina u SAD-u, čije stanovništvo uglavnom čine imigranti i njihovi potomci, povede se žestoka politička rasprava oko toga treba li i kako zaustaviti poplavu ljudi koji žele ući u tu "obećanu zemlju". Jedna od takvih rasprava upravo je u jeku. Naime, Kongres razmatra mogućnost podizanja zida duž američko-meksičke granice, uvođenje oštrijih mjera za suzbijanje rada na crno, ali i razmišlja se i o „mekšim“ mjerama kao što je program za "gostujuće radnike" za ilegalne imigrante.
U poplavi argumenata za i protiv najčešće se spominju neki koji jednostavno ne stoje. Tako zagovornici imigranata tvrde da oni rade one poslove koje Amerikanci više ne žele raditi – kao da u gradovima s malim brojem imigranata nema vrtlara, dok protivnici imigranata pak tvrde da oni "kradu" radna mjesta domaćim radnicima – padajući u zabludu da je broj radnih mjesta ograničen.
S jednim se argumentom, iako donekle opravdanim, često pretjeruje, a to je da imigranti snižavaju plaće američkih radnika, prije sve ga onih nekvalificiranih koji nisu završili srednju školu.
U proteklih 25 godina plaće Amerikanaca rasle su iznenađujuće sporo za tako zdravo gospodarstvo, a realne plaće nekvalificiranih radnika su i pale. Moguće je da je za to, barem dijelom, kriva i imigracija, pogotovo zato što su novi useljenici najčešće nekvalificirani radnici. U 2000. godini, imigranti su činili 13% ukupne američke radne snage. Njih čak 28% uopće nije završilo srednju školu, a više od polovice završilo je samo osnovnu školu ili čak ni to.
Zapravo, odnos imigracije i visine plaća nije posve jasan, čak ni u teoriji. To je zato što plaće ne ovise samo o radu, već i o kapitalu. Sam po sebi, priljev imigranata povećava broj radnika i tako snižava plaće. No, to potiče poslodavce na otvaranje novih tvornica i pogona, jer im je zarada, zbog jeftine radne snage, veća. U tom slučaju potreba za radnom snagom opet raste i konačan utjecaj broja imigranata na visinu plaća trebao bi nestati.
Međutim, veliki priljev nekvalificiranih radnika ipak bi mogao sniziti relativnu plaću domaćih niskokvalificiranih radnika, pod pretpostavkom da se natječu za isti posao. S druge strane, ako imigranti i domaći radnici imaju iste kvalifikacije, domaći će biti u prednosti. Zato, da bi se izmjerio puni učinak imigracije na visinu plaća, mora se znati koliko se brzo kapital prilagođava povećanom broju radnika i u kojoj mjeri useljenici sa svojim kvalifikacijama mogu zamijeniti domaće radnike.
No, empirijski nalazi jednako su nedosljedni kao i teorija, jer postoje razmimoilaženja među stručnjacima kojom se metodom treba koristiti. Jedna od metoda je usporedba plaća u gradovima s velikim brojem imigranata, kao što je Los Angeles
