Posljednje istraživanje europskog statističkog ureda, Eurostat pokazalo je da prosječna izdvajanja za socijalu na razini Europske unije iznose 28% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Prije dvije godine, što je razdoblje za koje je Eurostat objavio podatke, zemlje koje su imale prosječno izdvajanje od 28% BDP-a za socijalu, pokrivale su gotovo 43% europske populacije.
Prema podacima Eurostata, u 2003. godini najveći dio socijalnih davanja bio je usmjeren prema starijoj populaciji. Udio izdvajanja za starije građane na razini cijele Unije iznosio je 45,7% svih socijalnih davanja, odnosno 12,3% BDP-a. Ta su davanja posebno važna u Italiji, gdje predstavljaju čak 62% svih socijalnih davanja, dok primjerice u Irskoj, čija je populacija "najmlađa" u Europi, iznose 23% ukupnih socijalnih davanja. Izdavanja za stariju populaciju i u Hrvatskoj su najizdašniji dio unutar socijalnih transfera, s udjelom u BDP-u od 11,9 posto.
Za nezaposlene se na razini 25 zemalja Unije izdvaja 6,6% svih socijalnih davanja, a njihov udio u BDP-u je 1,6% nasuprot hrvatskih 0,46 posto. Hrvatska za nezaposlene izdvaja svega 0,46 posto BDP-a s tendencijom pada tih izdataka s godinama.
Zemlje koje u ukupnom iznosu najviše izdvajaju za nezaposlene su Španjolska i Belgija, u kojima naknade nezaposlenima predstavljaju 12% svih socijalnih davanja, dok primjerice u Velikoj Britaniji, Mađarskoj i Italiji beneficije za nezaposlene predstavljaju manje od 3% ukupnih socijalnih davanja.
Rezultati praćenja linije siromaštva u EU i zemljama kandidatkinjama pokazali su kako je Hrvatska bogatija od Velike Britanije, Španjolske, Italije ili Turske. Naime, prema tim podacima, čak se 72 milijuna stanovnika, odnosno svaki šesti građanin Europske unije, smatra siromašnim.
Međutim, Državna tajnica za socijalnu skrb Dorica Nikolić, koja je prisustvovala Petom okruglom stolu o siromaštvu u finskom Tampereu, gdje su i predstavljeni rezultati istraživanja, tvrdi kako nije isto biti siromašan u EU ili u Hrvatskoj.
Primjerice u europskim se zemljama siromašnima smatraju samohrane majke koje posjeduju stan i automobil te primaju socijalnu pomoć od 400 eura. Zahvaljujući tamošnjem visokom standardu njihova je kupovna moć znatno manja od ostalih, zbog čega se svrstavaju na listu socijalno ugroženih. Osim samohranih roditelja, najugroženije skupine u EU su i doseljenici, osobe bez stalnog zaposlenja, a često i minimuma obrazovanja, zbog čega je postotak građana koji živi ispod socijalnog minimuma tako visok. Hrvatski je problem mnogo kompleksniji, jer kad bi se isključila mirovine i drugi socijalni transferi stopa rizika od siromaštva iznosila bi visokih 25,7 posto.
S obzirom na razlike u standardu, stanovnici u našoj državi s tom svotom ne mogu se ni izbliza približiti europskom minimumu. Prema analizama ministarstva, s obzirom na spol stopa rizika od siromaštva žena (18,9%) u našoj je zemlji veća nego kod muškaraca (15,9%). No, možda je najalarmantniji podatak da raste i stopa rizika od siromaštva kod djece do 15 godina. Ona je u 2005. iznosila 19,7 posto što je 4,9 posto više nego godinu prije.
Najsiromašniji građani Hrvatske su dugotrajno nezaposlene osobe, a njihova stopa rizika od siromaštva iznosi 33,4 posto. Jedino su u ovoj skupini muškarci ugroženiji od žena, jer se teže odlučuju na prekvalifikacije, dodatno obrazovanje i češće odbijaju ponuđene poslove.
(V.K.)
Izvor:
Glas Istre
Poslovni dnevnik
