Građani su se ove godine zadužili za nove 15,2 milijarde kuna kredita, što je čak dva i pol puta više od zaduženja poduzeća koja su u dugu za novih 5,98 milijardi kuna.
Ukupni dug svih sektora, uključujući državu, povećan je do kraja listopada za 23,1 milijardu kuna. Krediti su tako dosegnuli 210,87 milijardi kuna, a od tog iznosa najveći dio, 188,89 milijardi kuna, otpada upravo na kredite stanovništva i tvrtki koji su nova zaduženja povećali za 21,18 milijardi kuna.
Građani su ove godine uzeli 6,9 milijardi više stambenih kredita pa je njihov iznos dosegnuo 43,5 milijardi kuna.
Stambeno kreditiranje je od kraja 2001. godine povećano gotovo pet puta a njihov omjer u kreditima stanovništvu na 25 posto.
No stručnjake ne zabrinjavaju stambeni krediti koji se mogu smatrati dugoročnom investicijom, već to što su gotovinski nenamjenski krediti premašili stambene, dosegnuvši 47,75 milijardi kuna, 7,1 milijardu više nego krajem prošle godine.
Gotovinskim kreditima treba dodati i kredite preko kreditnih kartica koji su povećani za 950 milijuna kuna na ukupno 4,74 milijardi kuna i auto kredite koji su povećani za neznatnih 81 milijun kuna na 9,12 milijardi kuna.
Mr. Ljubinko Jankov, direktor HNB-ova Sektora za istraživanje i statistiku, ističe da poduzeća za razliku od građana imaju različite izvore zaduživanja od kredita u inozemstvu, do leasinga i tržišta kapitala.
Ukupni krediti građana dosegnuli su tako ove godine rekordne 107,84 milijarde kuna. Prosječna zaduženost po stanovniku iznosi sada 23.964,4 kune ili 3.283 eura, što je značajno više nego što su inozemni i domaći analitičari predviđali prije nekoliko godina. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
