Uz strane radnike u građevini, Hrvatska uvozi i animatore, kuhare, masere, doktore, puhače stakla,…
Iako se broj nezaposlenih na godišnjoj razini povećao za čak 14,4 posto, hrvatski poslodavci još uvijek ne mogu na domaćem tržištu rada pronaći svu potrebnu radnu snagu. Dok tako posloprimci sa završenim ekonomskim školama ili gimnazijama čekaju na burzi za zapošljavanje, Hrvatska, među ostalim, uvozi pastire, zidare, kuhare i masere.
Naime, za ovu je godinu bila odobrena kvota od 7.877 radnih dozvola za strance, a većina tih dozvola odnosi se na sektor građevinarstva, brodogradnje te turizma i ugostiteljstva, piše Ivana Knežević u Vjesniku.
Dva vozača i jedan bagerist
Međutim, polovica radnih dozvola rezervirana je za produljenje postojećih dozvola za strane radnike koji već rade u Hrvatskoj, a do kraja srpnja 2009. Ministarstvo unutarnjih poslova već je izdalo 1.930 novih radnih dozvola.
Među stranim radnicima prednjače građevinari, za koje je predviđeno 2.510 dozvola. U prvih sedam mjeseci zaposleno je 453 tesara, 631 zidar, 199 elektrozavarivača te 182 armirača. Osim njih, "uvezena" su i dva strana vozača teretnog vozila u međunarodnom prometu, jedan bagerist te "uvozni" betonirci, brodomonteri, brodocjevari i brusači.
Uz građevinare, 160 radnih dozvola podijeljeno je u turizmu te još 10 za sezonske radnike. Među njima su zaposleni turistički animatori, kuhari nacionalnih kuhinja, instruktori ronjenja te maseri posebnih vrsta masaža.
Strani radnici uobičajeni su i u djelatnosti kulture, pa je tako izdano 10 dozvola baletnim umjetnicima, devet dozvola orkestralnim umjetnicima, a po jedna dozvola izdana je profesorima baleta, violine te defektologije. Devet radnih dozvola izdano je doktorima medicine, tri magistrima farmacije te jedna doktoru kiropraktike. Zanimljivo je da su radnu dozvolu za rad u Hrvatskoj, koja trenutačno ima oko 250.000 nezaposlenih, dobila i tri puhača stakla te jedan dizajner. Još je zanimljivije da smo uvezli 55 pomoćnih ratara i stočara, točnije 30 pomoćnih ratara i 25 pastira.
Najviše iz BiH, Makedonije i Kine
Gledano po zemljama, najviše radnih dozvola izdano je državljanima Bosne i Hercegovine, Makedonije, Kine te Srbije. Slijede radnici iz Italije, Austrije, Slovenije, Njemačke, Mađarske, Rusije te Češke.
Osim određenih godišnjih kvota, radne dozvole strancima izdaju se i za osam posebnih kategorija stranaca, a ove ih je godine izdano 1544. Riječ je o dnevnim migrantima, radnicima i članovima njihovih obitelji čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima te strancima koji su u Hrvatsku premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava. (V. K.)
Izvor:
Vjesnik
