Nezaposlenost se mjesečno povećava za više od 8000, pa analitičari smatraju da je tako bilo i u siječnju
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj krajem siječnja je prešao psihološku granicu od 300.000 ljudi, zajednička je procjena trojice makroekonomskih analitičara Ante Babića, Zdeslava Šantića i Hrvoja Stojića. S njihovom se procjenom slaže i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Kuštrak.
Naime, posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) su pokazali da je krajem prosinca bilo registrirano 291.545 nezaposlenih osoba, što je za 8.609 više nego u studenome. Stoga se procjene analitičara temelje na brojci rasta nezaposlenih za više od 8000 osoba svaki mjesec, piše Igor Medić u Business.hr-u.
Sedam godina za poboljšanje
Inače, najveća nezaposlenost u Hrvatskoj je zabilježena 2002., kada je nezaposlena bilo 389.741 osoba. Također, brojku od 300.000 premašili smo i 1999., kada je zabilježeno 321.866 nezaposlenih, a za probijanje psihološke granice u suprotnom smjeru bilo je potrebno sedam godina. Tek je 2006. broj nezaposlenih pao ispod 300.000.
U HZZ-u za sada ne žele davati nikakve procjene rasta nezaposlenosti u siječnju, te dodaju da će njihova statistika biti dostupna javnosti u prvoj polovici veljače. Stoga nije bilo moguće doznati gdje je i kada registrirana 300.000. nezaposlena osoba u ovoj godini. Međutim, analitičari su sigurni u svoje procjene.
"Nezaposlenost nije socijalni problem"
"Prešli smo brojku od 300.000 nezaposlenih, ali još je veći problem to što mi nezaposlenost još uvijek gledamo kao socijalni, a ne kao ekonomski problem", ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Naime, država unatoč neprekinutom trendu povećavanja broja nezaposlenosti, i dalje ne smanjuje fiskalno i parafiskalno opterećenje rada i kapitala, bez čega nema povećanja konkurentnosti rada i rasta zaposlenosti.
"Porezni se sustav u nas tretira kao instrument punjenja proračuna, a ne kao poticaj gospodarskom rastu. Snažno oporezivanje rada i tako visoki porezi djeluju demotivirajuće", ocjenjuje Šantić.
Pad prosječne plaće
Osim toga, u uvjetima rastuće nezaposlenosti, koja se iz 2009. prelila i u ovu godinu, doći će do povećanja udjela nenaplativih kredita koje su banke plasirale građanima i tvrtkama. "Udjel problematičnih kredita na kraju trećeg kvartala 2009. bio je 6,1 posto i on će se svakako povećati, ali neće prijeći 10 posto", kaže Šantić.
S time se slaže i nezavisni analitičar Ante Babić, koji smatra da je najveća brana povećanju loših kredita fond Vlade za spas gospodarstva od 10 milijardi kuna. "Novac će putem tog fonda doći do problematičnih klijenata koji će loše kredite zamijeniti novima uz jamstvo HBOR-a", kaže Babić.
No, on drži da je uz rast nezaposlenosti neizbježno i smanjivanje plaća, te da bismo se u ovoj godini mogli vratiti na razinu iz 2007. godine. "Sadašnja prosječna plaća u iznosu oko 5.300 kuna vjerojatno se neće održati zbog pritiska nezaposlene radne snage, ali sigurno je da neće ni pasti ispod 5000 kuna u ovoj godini", smatra Babić.
Do kraja godine 350.000 nezaposlenih
On prognozira da će se nezaposlenost do proljeća povećavati za oko 8000 osoba na mjesec, dok će se s početkom turističke sezone rast usporiti, pa bi najesen mjesečno bez posla moglo ostajati od jednu do dvije tisuće osoba. U takvim uvjetima, ovu bismo godinu mogli zaključiti sa 350.000 nezaposlenih, smatra Babić.
Za preokret tog nepovoljnog trenda jedna od najvažnijih mjera jest promjena porezne politike, kaže Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke. "Hrvatska treba što prije započeti poreznu reformu i osloboditi cijenu rada od tolikog pritiska. Umjesto rada, treba jače oporezivati neproduktivni kapital, primjerice rentijerstvo i nekretnine", kaže Stojić, koji ne bi oporezivao kapitalnu dobit.
Očekivano, Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge sindikata smatra da kapitalnu dobit treba oporezivati, a za rast nezaposlenosti najviše krivi Vladu. "Vlada se boji gubitka glasača i zato nema političke hrabrosti reformirati glomazan i skup javni sektor. Kako je moguće da nema kresanja javne potrošnje u omjeru jednakome padu industrijske proizvodnje?", pita se Matijašević. On podsjeća da jednog umirovljenika danas uzdržava 1,32 zaposlena, dok je 1980. taj omjer iznosio 1:4. "To je neodrživo i vodi u katastrofu", zaključuje čelnik HUS-a. (V. K.)
Izvor: Business.hr
