Share
Tweet
+1
Share
Pošalji prijatelju

Nije normalno ni zdravo stalno biti, ili se praviti, sretan

Nije normalno ni zdravo stalno biti, ili se praviti, sretan

Imate li osjećaj da stalno morate biti sretni i pozitivni, inače vas teže prihvaćaju u svim sferama? Stručnjaci su na vašoj strani: kažu da to nije normalno niti održivo jer, loše stvari se događaju.

Smješkate se, a uopće vam nije do toga. Kažete da ste dobro, a zapravo se raspadate iznutra. 

Često puta svoje prave emocije zatomljujemo zato jer nisu društveno prihvatljive. Prema mišljenju stručnjaka, radimo to i prečesto, a to nas može koštati duševnog mira! 

Biti sretan kao da je postala obaveza - na poslu, u društvu, trgovini ili kod kuće, s obitelji. Svi očekuju da ste sretni ili barem pozitivni, a knjige o samopomoći savjetuju vas kako prestati brinuti, kako se opustiti te otpustiti sve na što ne možete utjecati. 

Šefovi očekuju da svi zaposlenici budu sretni i nasmješeni. Na pitanje "Kako si?" već automatizirano odgovaramo: "Super", "Dobro, hvala na pitanju". 

Međutim, sreća sama po sebi nije prikladna reakcija na brojne životne situacije, tvrdi Svend Brinkmann, profesor psihologije na Sveučilištu Aalborg u Danskoj.

"Vjerujem da bi naše misli i osjećaji trebali reflektirati svijet. Kad se dogodi nešto loše, svima bi trebale biti dopuštene negativne misli i osjećaji jer to je način na koji doživljavamo svijet", kaže Brinkmann za Quartz magazin.

Iako je prirodno željeti sreću i osjećati se dobro, potpuno su različite stvari prava pozitivnost i pritisak da stalno moramo biti pozitivni.

"Život je divan s vremena na vrijeme, ali je ujedno i tragičan. Ljudi umiru, gubimo ih tijekom života, a ako nam je dopušteno iskazivati samo pozitivne emocije, ovakve stvarnosti pogodit će nas jače i intenzivnije kada se dogode, a dogodit će se", kaže Brinkmann.  

I drugi psiholozi slažu se da u današnjem društvu sve više raste pritisak na pojedince da moraju biti pozitivni i sretni iz dana u dan.

"Sva ova propaganda oko 'pozitivnog mišljenja' stvara dojam da je nečija sreća potpuno u njihovim rukama. Samo promijenite stav, stavite osmijeh na lice i sve će biti u redu, ali očekivati trajnu sreću nije razumno. Živimo u svijetu u kojem postoje rašireni rasni, seksualni, vjerski i drugi oblici ugnjetavanja. Ove društvene stvarnosti loše utječu na ljude i za mnoge je svakodnevna sreća nedostižna", objašnjava doktorica Peg O'Connnor za magazin Byrdie. 

"Društvena i poslovna sreća već se neko vrijeme guraju u prvi plan kao najveće vrijednosti jer tehnička sreća osigurava bolje zdravlje. Sretniji parovi, radnici i općenito, sretniji ljudi, su produktivniji, društveniji, mirniji i više se drže društvenih i zakonskih pravila. Budući da zapadna kultura napreduje na monetarnoj dobiti, korporacije su ovo jednostavno preuzele, upakirale, prodaje i vratile nam u obliku knjiga za samopomoć i tečajeva za meditaciju. Drugim riječima, sreća je tijekom posljednja tri desetljeća postala profitabilna", upozorava Hefferon.

Cjelokupnoj histeriji doprinosi i kulturno-znanstvena 'potraga za srećom'. 

"Psihologija je prešla iz proučavanja depresije u proučavanje sreće. Na taj način, počeli smo osjećati pritisak da moramo biti sretni i uspoređivati se međusobno", kaže Hefferon. 

Psihijatrica Nancy Sacher Shidu upozorava da smo kao društvo postali vrlo netolerantni prema negativnim osjećajima.

"Ljubavne jade, tugu, nezadovoljstvo i gubitak pretvorili smo u patološke poremećaje i zaboravili da su to sve normalni ljudski osjećaji. Društvo, pogotovo američko, je pod povijesnim utjecajem puritanaca i njihovog načina života u kojem nema mjesta za osjećaje", kaže Sachar Sidhu.

"Na prvi znak tuge, društveno prihvaćeni odgovori su potiskivanje, liječenje ili pretvaranje. Pogotovo na društvenim medijima kako bismo sve oko sebe (ali i sebe) uvjerili da se ništa loše ne događa. Mislim da ove reakcije idu ruku pod ruku s današnjim brzim rješenjima za sve", kaže Boardman.

Psiholozi ističu da je sasvim normalno da ne možemo uvijek biti potpuno sretni sa svim aspektima svog života. Dugotrajna pozitivnost i sreća kao stanje nisu održivi.  

Nije normalno ni zdravo stalno biti, ili se praviti, sretan. S vremenom to postaje breme i svi ostali osjećaju postaju preteški za podnošenje i reagiranje, a s tim započinje zatvoreni krug imitiranja sreće.

"Stalno raditi na tome da jednom budete sretni ili prisiljavati druge da budu "sretni" je suprotno našoj biološkoj i neurološkoj konstrukciji. Ovakvo ponašanje će rezultirati nezadovoljstvom i sve lošijim osjećajima", upozorava Hefferon.

Naše prave emocije i dalje će biti dio nas jer su rezultat kemijskih i hormonalnih reakcija u tijelu koji nisu uvijek racionalni i koji se ne mogu kontrolirati.

Negativni osjećaji nisu uopće tako loši kao što bi društvo željelo da ljudi vjeruju. Oni imaju svoju svrhu: podsjećaju nas da postavljamo pitanja, premišljamo se oko već oblikovanih mišljenja i prihvatimo nove ciljeve. Negativni osjećaji pomažu nam da donosimo teške životne odluke i promjene te da se maknemo od loših utjecaja i prihvatimo nove ciljeve, kaže Boardman.

Dakle, sljedeći put kada osjetite tugu, stres ili nesigurnost, ne morate se uvjeravati u mantru 'sve će biti dobro' ili 'samo pozitivno'. Istražite negativan osjećaj - čime je potaknut i zašto baš sada? Promislite o njemu, doživite ga. Ako je u pitanju nešto ozbiljno, potražite pomoć. Ako je u pitanju prolazna nesigurnost ili tuga, te emocije treba proživjeti, savjetuje O'Connor. 

Izvor: 24sata

Motivacija zaposlenika

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Više o tome možete pročitati ovdje