Najviše zahtjeva stiže iz prerađivačke industrije.
U prvom tjednu u kojem su mogli tražiti potporu za skraćeni tjedan poslodavci su taj zahtjev podnijeli za više radnika nego što je to bio slučaj u posljednjih desetak godina, kad je Hrvatska kroz različite modele imala tu vrstu potpore.
Za tu je potporu, piše Novi list, od 1. do 7. srpnja stigao zahtjev 81 poslodavca za ukupno 4.404 radnika. U posljednjih desetak godina u potporu skraćenog radnog vremena bio je uključen 2.151 radnik.
Tako je u korona krizi samo u prvom tjednu stigla prijava za dvostruko više radnika koji bi mogli imati skraćeni radni tjedan, primjerice tako što tjedno rade četiri dana, ali zadržavaju postojeću plaću jer im dio troškova te plaće, do dvije tisuće kuna po radniku, snosi država.
Najviše zahtjeva stiže iz prerađivačke industrije
Najviše je zahtjeva, što se i očekivalo, stiglo iz prerađivačke industrije koja je suočena sa smanjenjem narudžbi. Prema podacima HZZO-a od 81 poduzeća koji je podnio zahtjev ta potporu skraćenog radnog tjedna, čak 46 zahtjeva je iz prerađivačke industrije.
Pravo na ovu potporu imaju tvrtke kojima su prihodi za mjesec za koji traže pomoć pali više od 20 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, s tim da poslodavci koji zapošljavaju od deset do 50 radnika moraju skratiti radni tjedan za najmanje 20 posto radnika, dok oni s više od 50 radnika skraćuju radni tjedan za najmanje deset posto radnika.
Država je propisala i to da tvrtke koje koriste ovu potporu ne mogu isplatiti dividendu do kraja sljedeće godine. Potporu skraćenog radnog tjedna mogu tražiti i poduzetnici koji zapošljavaju do devet radnika, i oni po radniku mogu dobiti do dvije tisuće kuna mjesečno, ali je za njih uvjet da su u lipnju u odnosu na lipanj prošle godine imali pad prihoda iznad 50 posto.
I dok je za tvrtke iznad deset zaposlenih odlučeno da će se potpora moći tražiti, a isplaćivat će se do kraja godine, zasad je sigurno da će je mikropoduzetnici moći tražiti samo u srpnju za lipanj.
Osim potpore skraćenog radnog vremena država je u lipnju nastavila isplaćivati i potporu od četiri tisuće kuna i 1.460 kuna za doprinose za tvrtke koje posluju u sektorima koje su posebice pogođene korona krizom, poput ugostiteljstva, smještaja, prometa ili organizacije događaja. Tvrtke iz tih sektora koje imaju više od 50 posto pada prometa mogle su i za lipanj ostvariti potporu za očuvanje radnih mjesta i u HZZ je stigao 23.801 zahtjev.
Što građani misle o mjeri Skraćenog radnog tjedna možete pročitati u rezultatima istraživanja.
Izvor: Novi list
