Prepoznata je kao jedan od glavnih pokretača digitalne transformacije u više industrija.
Krajem studenog prošle godine udruga CroAI predstavila je besplatni tečaj o umjetnoj inteligenciji Elements of AI koji je od tada upisalo više od 21.000 Hrvata što pokazuje da je interes velik, a znanje o umjetnoj inteligenciji neophodno. Uz Finsku koja je zemlja domaćin, Hrvatska je ostvarila najbolji desetodnevni start od svih zemalja EU. Elements of AI razvili su 2019. Sveučilište u Helsinkiju i tehnološka kompanija Reaktor tijekom presjedanja Finske Vijećem EU, s ciljem besplatne edukacije što većeg broja građana o umjetnoj inteligenciji u zemljama članicama EU.
Umjetna inteligencija rezultira ‘zelenijim’ životom u vidu očuvanja čišćeg zraka i okoliša.
Također, Europska unija želi regulirati primjenu umjetne inteligencije (AI), i to kroz prijedlog Uredbe o umjetnoj inteligenciji koju je nedavno predstavila Europska komisija, s ciljem izgradnje povjerenja građana i potrošača u AI te osnaživanje gospodarstvenika za razvoj ove moderne tehnologije. Jedno od glavnih pitanja Uredbe je reguliranje i preuzimanje odgovornosti za štetu koju AI može prouzročiti, uz naglasak na garanciju sigurnosti.
Novinari poslovnog dnevnika razgovarali su s predstavnicima nekoliko hrvatskih kompanija o primjeni i prednostima umjetne inteligencije te njihovoj viziji budućnosti.
Tvrtka InfoDom rano je počela ugrađivati određene algoritme u tehnike umjetne inteligencije u svoje proizvode. Među njima je sustav tvrtke za praćenje inspekcijskog nadzora eInspektor koji koriste sva tijela državne inspekcije.
Sustav primjenjuje mehanizme zaključivanja koji mu omogućuju da uči iz pozitivnih zakonskih propisa te prethodnih odluka i predlaže najbolje rješenje za određenu situaciju. Član Uprave InfoDoma, Goran Marković, pojašnjava da njihovi sustavi za upravljanje poslovnim procesima i poslovnom dokumentacijom već dugo koriste klasifikacijske algoritme za optimalno indeksiranje i kasnije lakše pretraživanje elektroničkih zapisa i relevantne građe.
“U novije vrijeme koristimo tehnike za kreiranje i pretraživanje baza znanja, a primjer tome je sustav za podršku korisnicima C2S2 s naprednim tehnikama pretraživanja i automatskog predlaganja najboljeg rješenja na korisničke upite. Također, podršku korisnicima unaprijedili smo sa sofisticiranim chat botovima.
Ovakav pristup omogućio je znatno rasterećenje naše funkcije podrške, a korisnicima napredno korisničko iskustvo”, pojašnjava Marković.
No, kaže da je ona ipak samo – alat.
“Još uvijek smo daleko od AGI (Artificial General Intelligence), i kao takva može biti iskorištena za dobre ili manje dobre stvari. Čovjek je ključan faktor koji odlučuje kako će ju primijeniti. Ako se primijeni na pravi način, riješi nas repetitivnih i dosadnih poslova te nam omogući da budemo kreativniji, te ostane dostupna svima, onda možemo reći da će nam umjetna inteligencija povećati kvalitetu života i biti na korist svima“, poručuje.
Arthur Vašarević, generalni direktor kompanije Schneider Electric za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu, osvrnuo se na ranija predviđanja futurologa o usponu robota i dolazak vremena kada će inteligentni strojevi ljudima oduzeti posao. No ta se era, kaže, nikada nije pojavila, a Izvještaj o svjetskom razvoju (WDR) iz 2019. ustvrdio je da će tehnologija i automatizacija vjerojatnije biti izvor novog rasta zaposlenosti.
“Industrijski IoT promijenio je igru, transformirajući način na koji su ljudi zaposleni u industrijskim okruženjima i način na koji tvrtke doprinose boljitku društva. Ljudi su bili i ostat će u središtu industrija budućnosti. Nova tehnologija nije tu da zamijeni ljude – ona će promijeniti prirodu posla koji ljudi rade kako bi osigurala da ljudski poslovi mogu biti mnogo sigurniji, učinkovitiji i puno ispunjeniji.
Strojevi su napredovali u radnoj snazi, ali se nije dogodio cjelokupni transfera poslovanja s čovjeka na strojeve. Zapravo, zemlje s najvišom razinom industrijske automatizacije i automatiziranih robota – Njemačka i Japan – imaju najniže razine nezaposlenosti. U prošlosti su se roboti koristili za ‘dizanje teškog tereta’ tamo gdje postoji velika frekvencija i veliko opterećenje.
Budućnost će uključivati inteligentniju i okretniju robotiku, uključujući robote – robote koji izravno rade s ljudima, koristeći podatke prikupljene izravno iz pogona za pogon na produktivnost, kvalitetu i sigurnost”, smatra direktor.
Saša Stanković, voditelj Sektora razvoja proizvoda, strateških projekata i marketinga servisa Moj-eRačun, osvrnuo se i na industriju 4.0 u Hrvatskoj, za koju se često kaže da je njezina poanta da sustavi proizvodnje budu potpuno informatizirani, skladišta potpuno prazna, kupci zadovoljni, a tvornica ima nula troškova.
“Kod nas je situacija takva da u većini tvrtki ima gomila praznog hoda, odnosno tzv. nekorisnog rada. Digitalizacija radnih procesa, nevezano je li riječ o marketinškoj agenciji ili tvornici guma, vrlo brzo i jasno pokaže u kojim procesima nismo efikasni i gdje moramo postaviti bolje radne procese, ne samo radi povećanja konkurentnosti, nego i većeg zadovoljstva zaposlenika koji ne trate svoje vještine.
Na tržištu postoje iznimno kvalitetna poslovna rješenja koja se mogu početi koristiti odmah jer je prošlo vrijeme kada su bila dostupna samo custom made rješenja za digitalno poslovanje, odnosno digitalizacija je danas jednako dostupna svima i u okvirima koji su najkorisniji za tvrtke kako bi postigle maksimalnu korist iz digitalne transformacije.
Tek kada prestanemo gledati na automatizaciju procesa kao na gubitak radnih mjesta, a podsjetit ću da je Fordova proizvodna traka ne samo stvorila milijune radnih mjesta, nego je iz toga nastalo i stotine novih zanimanja, moći ćemo konkurirati državama koje u svojoj nacionalnoj strategiji odavno imaju 4.0 industriju i razvijaju umjetnu inteligenciju u gospodarstvu, medicini pa i poljoprivredi.
Upravo u tom smjeru ide i Europska unija u ovom, digitalnom desetljeću kako bi se ojačalo industrijsko tehnološko predvodništvo Starog kontinenta”, ističe Stanković .
Izvor: Poslovni dnevnik
