Hrvatski nacrt prijedloga novog Zakona o trgovini iz prošle godine, predviđao je da će trgovine raditi samo 16 nedjelja u godini
Tema neradne nedjelje posljednje dvije tri godine podijelila je javnost. I dok je u Hrvatskoj dugoočekivana izmjena Zakona stavljena na čekanje, naši susjedi odlučili su se za nešto drugačiji pristup cijeloj priči.
Vlada Crne Gore, prošli tjedan iznijela je novi prijedlog na ovu temu. Kako je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović rekao na Radiju Crne Gore, radnicima koji bi radili nedjeljom osigurala bi se dvostruka dnevnica kao i slobodan ponedjeljak. U Vladi smatraju kako bi ovim rješenjem konačno pronašli kompromis. Tako bi onima koji žele raditi nedjeljom to i omogućili, uz poštivanje radničkih prava. Ovakav prijedlog najviše bi pomogao u turističkoj sezoni. Tako bi, onima na moru, ova mjera više odgovarala u ljetnim mjesecima, dok bi ju poslodavci na Žabljaku i Kolašinu više koristili za vrijeme zimskih mjeseci.
Prvi prijedlog u Hrvatskoj je nudio 16 radnih nedjelja
Hrvatski nacrt prijedloga novog Zakona o trgovini iz prošle godine, predviđao je da će trgovine raditi samo 16 nedjelja u godini. Nacrt je prošle godine prošao javno savjetovanje, no od konačnog teksta novog izmijenjenog zakona Vlada ipak odustala jer nije imala većinu u Saboru. Izmjenama Zakona predviđale su se i oštre kazne za prekršitelje, ali i iznimke. Tako je Vlada odlučila da se zabrana rada nedjeljom neće odnositi na prodajne objekte na kolodvorima, zračnim i trajektnim lukama, brodovima, zrakoplovima i trajektima za prijevoz osoba i vozila, benzinskim postajama i pratećim uslužnim objektima na cestama. Nedjeljom bi prema tom zakoni mogle raditi trgovine u bolnicama i hotelima, ali i u prostorima vjerskih i kulturnih ustanova, te prostorima koji su proglašeni zaštićenim područjem prirode u skladu s posebnim propisima. Zabranu bi izbjegli i oni koji se bave otkupom primarnih poljoprivrednih proizvoda, ali i oni koji svoje proizvode prodaju na tržnicama na veliko i malo. Nedjeljom bi se moglo prodavati i na sajmovima te javnim manifestacijama.
Najveći zagovornici su oni koji rade u trgovini
Prema istraživanju portala MojPosao iz 2020. godine, koje je provedeno za vrijeme epidemije koronavirusa, kada je Nacionalni stožer Civilne zaštite privremeno zabranio rad nedjeljom, gotovo tri četvrtine građana (71%) podržavalo je odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom, čak i nakon što se situacija s epidemijom primiri.
Gledano prema struci, očekivano, zabranu su najviše zagovarali radnici koji rade u trgovinama (84%), djelatnici u industriji (79%) i zaposlenici u uslužnim djelatnostima (78%). Najveći protivnici zabrane bili su zaposleni u području komunikacija i IT sektoru. Osim toga, dvije trećine građana pristalo bi na izmjenu Zakona iako nedjeljom najčešće odlaze u dućan.
U sklopu istraživanja pitali smo ih da li bi, prema njihovom mišljenju, ograničavanjem rada nedjeljom došlo do masovnih otkaza. Čak 84 posto ispitanika, koji podržavaju ograničenja, navodi kako takva odluka ne bi rezultirala otpuštanjem radnika. Naime, prema njihovom mišljenju, u trgovinama se zbog manjka radnika ionako radi prekovremeno, stoga bi smanjenje satnice rasteretilo postojeće zaposlenike. Potpuno suprotno mišljenje imaju ispitanici koje se protive zabrani rada nedjeljom - njih 83% smatra da bi došlo do otpuštanja i da bi svaki peti radnik u trgovini mogao ostati bez posla. Također, kada bi se svi poslodavci držali zakonskih propisa i rad nedjeljom adekvatno platili, većina građana smatra da bi došlo do povećanja broja radnika koji žele raditi nedjeljom.
