Dok na sunčanom Mediteranu neki radnici uživaju u podnevnoj siesti, u Skandinaviji se naporno radi
Prema prošlogodišnjem izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju (OECD) najviše sati godišnje odradi radnik u Koreji (2.357), a slijede ih Grci (2.052), Česi (1.997), Mađari (1.989) i Poljaci (1.985).
Međutim, ako se u obzir uzme stopa zaposlenosti stanovništva prema dobnim skupinama, poredak je posve drugačiji. Analizirajući statističke podatke OECD-a, magazin Forbes je izradio listu koja pokazuje koje zemlje zapošljavaju najveći broj stanovništva i gdje radnici najviše rade.
Island prvi?
Tako se na prvom mjestu nalazi Island, gdje stopa zaposlenosti mladih od 15 do 25 godina iznosi 74,3 posto, a osoba od 25 do 54 godine, 89,4 posto. Stopa zaposlenosti osoba starih od 55 do 64 godine iznosi 84,9 posto, a svaki radnik prosječno u godini radi 1.807 sati.
Zatim slijedi Novi Zeland sa stopom zaposlenosti mladih od 58,7 posto te stopom zaposlenosti osoba srednje životne dobi od 82,2 posto. Stopa zaposlenosti starijih osoba iznosi 72 posto, a radnik u prosjeku godišnje radi 1.771 sat. Drugo mjesto s Novim Zelandom dijeli Švicarska sa stopom zaposlenosti mladih od 62,6 posto, osoba srednje životne dobi od 86,1 posto te starijih osoba od 67,2 posto. Radnik u Švicarskoj u prosjeku godišnje radi 1.657 sati.
Amerikanci odrade najviše sati
Na trećem se mjestu nalazi Danska gdje radnik godišnje odradi 1.577 sati. Stopa zaposlenosti mladih iznosi 67,4 posto, srednje životne dobi 86,1 posto, a starijih 58,7 posto. Za njom slijedi Kanada u kojoj stope zaposlenosti iznose 59,5 posto, 82,2 posto te 57,1 posto, a radnik u prosjeku radi 1.736 sati godišnje.
Švedska se smjestila na petom mjestu sa stopom zaposlenosti mladih od 46,3 posto. Stopa zaposlenosti osoba između 25 i 54 godine starosti iznosi 86,1 posto, a starijih 70,1 posto. Švedski radnik godišnje u prosjeku radi 1.562 sata.
Manje od njih rade norveški radnici, 1.417 sati godišnje, ali Norveška ima veću stopu zaposlenosti mladih osoba (56 posto). Stopa zaposlenosti stanovništva srednje životne dobi iznosi 85 posto, a stopa zaposlenosti osoba u dobi od 55 do 64 godine starosti iznosi 69 posto.
Sjedinjene Američke Države nalaze se na 7. mjestu. Stopa zaposlenosti u najmlađoj dobnoj skupini iznosi 53,1 posto, dok stopa zaposlenosti među osobama srednje životne dobi iznosi 79,9 posto. Stopa zaposlenosti osoba starijih od 55 godina iznosi 61,8 posto. Američki radnik u prosjeku radi 1.794 sata godišnje.
Recesija unazadila gospodarstvo
Velika Britanija, koja 8. mjesto dijeli s Australijom, ima stopu zaposlenosti mladih od 55,9 posto. Stopa zaposlenosti osoba između 25. i 54. godine iznosi 81,3 posto, a starijih od 55 godina, 57,4 posto. Britanski radnik godišnje u prosjeku odradi 1.670 sati. Radnici u Australiji su ipak mnogo vrjedniji pa rade 1.722 sata godišnje. Iako imaju višu stopa zaposlenosti među mladima (64,2 posto), stopa zaposlenosti među osobama srednje (80 posto) i starije životne dobi (56,7 posto) manja je nego u Velikoj Britaniji.
Za usporedbu, OECD-ov "pobjednik" Koreja, ima stopu zaposlenosti mladih od samo 26 posto, a niske stope zaposlenosti među mladima zabilježene su i u gotovo svim mediteranskim zemljama.
Međutim, budući da je gospodarska kriza već ostavila traga na mnogim zemljama, Island bi teško mogao zaista i opravdati svoje prvo mjesto budući da je zemlja u travnju bankrotirala zbog prezaduženosti. Gledajući omjere zaposlenosti stanovništva po dobnim skupinama i broju odrađenih sati godišnje, možemo zaključiti kako među članicama OECD-a najviše rade Danci, Šveđani i Norvežani. (V. K.)
Izvor:
Forbes
