Glavi razlog manjeg udjela žena među nezaposlenima je veći broj otkaza među muškarcima
Iako je Hrvatska na visokom 17. mjestu u svijetu kada je riječ o ravnopravnosti spolova, na tom području još uvijek ima prostora za poboljšanja, poručeno je sa svečanosti obilježavanja 30. obljetnice UN-ove konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena.
U vrijeme ekonomske krize žene u Hrvatskoj u lošijem su položaju od muškaraca, ocijenio je stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Yuri Afanasiev podsjećajući da je među nezaposlenima oko 57 posto žena.
UNDP-ovo istraživanje pokazalo je kako se jaz između muškaraca i žena u strukturi nezaposlenih smanjuje, no na žalost, ne zbog toga što se zapošljava više žena, već zbog toga što sve više muškaraca ostaje bez posla. "Prema nekim pokazateljima, žene su 10 posto slabije plaćene od muškaraca, a kriza najteže pogađa one koje su starije od 60 godina u ruralnim područjima", rekao je Afanasiev.
Pomaci su, prema njegovim riječima, vidljivi kad je riječ o nasilju u obitelji, budući da se u razdoblju od 2001. do 2006. broj prijava za nasilje u obitelji povećao za 300 posto, jer su žene odlučile progovoriti.
Predsjednike Vlade nitko nije pitao za strah
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor poručila je kako novi Zakon o radu mora počivati na temeljnom stupu ravnopravnosti žena na tržištu rada.
"Imamo odlične zakone i dobre nacionalne dokumente, no u praksi postoji još puno toga za učiniti", ocijenila je. "Vrijeme krize posebno je pogodno za nasilje i diskriminaciju, pa bi stoga trebalo dobro otvoriti oči da se oni, zbog krize, ne prikrivaju", poručila je Kosor obećavši kako će se, kao premijerka, svim sredstvima boriti protiv nasilja nad ženama.
Prisjetila se kako su je, kada je preuzimala premijersku dužnost, svi pitali je li ju strah i boji li se donositi odluke. "Takvo pitanje nitko do sada nije u Hrvatskoj postavio niti jednom predsjedniku Vlade jer su to bili muškarci", ustvrdila je.
Način življenja
Predstavljajući istraživanje o tome kako nevladine organizacije u regiji koriste Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Ivana Radačić s instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, rekla je kako najveći problemi nastaju prilikom implementacije odluka Odbora o ukidanju svih oblika diskriminacije nad ženama, koji nadzire kako države implementiraju konvencijska prava.
"Nevladine organizacije zahtijevaju da te odluke budu pravno obvezujuće i da se uspostavi tijelo koje će nadzirati kako države implementiraju Konvenciju", rekla je Radačić.
Po mišljenju većine sudionika skupa, kojeg su organizirali vladin Ured za ravnopravnost spolova i UNDP, u Hrvatskoj i regiji potrebno je napraviti još puno posla, kako bi Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena postala načinom života. (Hina)
