Opći sud Europske unije poništio je prije nekoliko dana tri obavijesti o zapošljavanju koje su obvezivale kandidate da izaberu njemački, engleski ili francuski jezik kao drugi jezik i kao jezik komunikacije s Europskim uredom za odabir osoblja (EPSO), piše Novi list.
Riječ je o natječajima iz prosinca 2012. i siječnja 2013. godine čije su poništenje tražile Italija i Španjolska. Sud im je dao za pravo navodeći, među ostalim, kako kandidati za posao trebaju biti slobodni koristit bilo koji od službenih jezika Unije u komunikaciji s EPSO-om, kao i bilo koji službeni jezik kao njihov "drugi jezik" koji se koristi u postupku odabira i provedbe testiranja za natječaj. U trenutku kada su ovi natječaji objavljeni, u EU su se koristila 23 službena jezika.
Važnost presude
Presuda Europskog suda mogla bi promijeniti budući način odabira kandidata koji se natječu za posao unutar europskih institucija i zasigurno će u idućem razdoblju biti predmet rasprava unutar Europske komisije koja ima pravo žalbe na odluku suda.
Kandidat ima pravo izbora jezika na kojem će sastaviti svoju prijavu na natječaj između svih službenih jezika te dopisi koje mu upućuje EPSO moraju biti sastavljeni na jeziku koji je odabrao, ističe Sud. Naglašava i kako korištenje jednog od triju jezika od strane kandidata koji bi s EPSO-om radije komunicirao na nekom drugom službenom jeziku ne jamči, protivno onomu što Komisija tvrdi, jasnoću i razumijevanje te komunikacije.
Poništenje tri natječaja na kojima su se tražili asistenti u području revizije, računovodstva i financija, znanstveni suradnici i stručnjaci za sigurnost, od suda su tražile Italija i Španjolska ukazujući na jezičnu diskriminaciju.
Pogodovanje potencijalnim kandidatima
Obaveza izbora jednog od tri ponuđena jezika, navodi Sud, pogoduje određenim potencijalnim kandidatima, s obzirom da oni mogu sudjelovati u natječaju i biti stoga zaposleni kao dužnosnici ili članovi osoblja, dok su drugi koji ne posjeduju takva znanja isključeni.
»Tvrdnja prema kojoj njemački, engleski i francuski ostaju najviše korišteni jezici, osobito uzimajući u obzir dugu praksu institucija Unije što se tiče jezika interne komunikacije, nejasna je te nije potkrijepljena nijednim konkretnim dokazom«, ističe Sud, dodajući kako se ne može pretpostaviti da novozaposleni dužnosnik, koji ne vlada nijednim od jezika sporazumijevanja ili jezika na kojima se održavaju sastanci u određenoj instituciji, ne bi bio sposoban odmah obavljati koristan rad u instituciji o kojoj je riječ.
Izvor: novilist.hr
