Izmjene i dopune Zakona o radu, ‘obračun’ s radom na crno, posebna regulacija rada trgovina nedjeljom…
Ulaskom u novu godinu, pored stavljanja novog kalendara na mjesto postojećeg i uskoro zastarjelog, donosi stupanje na snagu čitavog niza važnih zakonskih odluka i propisa.
Krenimo redom…
Izmjene Zakona o radu donose niz novina u uređenju pojedinih prava i obveza iz radnih odnosa. Između ostaloga, jasnije se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno te povećava satnica za rad nedjeljom na 50 posto iznad redovne satnice.
Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu. Rad od kuće bit će moguć samo ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljeda. Postojat će i mogućnost stalnog i povremenog rada. Ako radnik od kuće radi duže od sedam dana, poslodavac mu je dužan odrediti i nadoknaditi režijske troškove.
Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što dosad nije bio slučaj. Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje starijih radnika u radnom odnosu.
Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava. Uvodi se neplaćeni dopust na zahtjev radnika u svrhu pružanja osobne skrbi u obitelji. Za tu svrhu radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje, piše tportal.
Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika, pri čemu ovaj dio zakona, zbog potrebnog roka za prilagodbu, stupa na snagu početkom 2024.
Posebne mjere protiv rada na crno
Paralelno s izmijenjenim Zakonom o radu, na snagu stupa novi Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada. Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacija u kojoj radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).
Najvažnija novost koju uvodi zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike.
Kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi njegovo točno trajanje, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.
Zakonom se predviđa javna objava dviju listi poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na 'listi srama' našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Na 'bijeloj listi' nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi.
Trgovine se zatvaraju nedjeljom
Zakon o trgovini upućen je u prosincu na drugo saborsko čitanje pa ograničenje rada trgovina nedjeljom neće stupiti na samom početku godine. No izvjesno je da će zakonsko rješenje zaživjeti u prvom tromjesečju 2023. Po novome, većina trgovina nedjeljom bi trebala biti zatvorena, a zbog sezonskih razloga dopušteno je 16 radnih nedjelja po izboru poslodavca.
Druga izmjena odnosi se na administrativno rasterećenje kojim se ukida obveza ishođenja rješenja za ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti ako se radi o nastavku obavljanja djelatnosti trgovine i u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih uz prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine.
Što se tiče reguliranja radnog vremena u trgovini, izmjenama se ograničava rad nedjeljom i praznicima na način da se tjedno radno vrijeme ograničava na maksimalni fond od 90 sati, a trgovac ih može rasporediti u razdobljima od ponedjeljka do subote.
Ograničenje rada ne odnosi se na prodavaonice u sastavu određenih poslovnih cjelina. Tako će nedjeljom moći raditi prodavaonice u sklopu prometnih cjelina (kolodvori, luke, zrakoplovi, trajekti), benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te zaštićenih područja prirode.
Ograničenje ne zahvaća ni trgovce na tržnicama koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, onu putem automata i prodaju na daljinu.
Porez na ekstraprofit za uspješne poduzetnike
Za velike poduzetnike u novoj godini dolazi jednokratni porez na ekstraprofit ili, kako je to zakonom definirano, dodatni porez na dobit. U konačnom zakonskom rješenju uvažene su neke primjedbe poslodavaca, ali nije došlo do značajnijih promjena koncepcije oporezivanja.
Obveznici novog nameta su tvrtke koje su u 2022. godini imale prihod veći od 300 milijuna kuna s dobiti većom od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Razlika u dobiti oporezivat će se po stopi od 33 posto.
Vlada je u zadnji čas unijela dodatne olakšice i izuzeća pa će dio poduzetnika izbjeći porezne škare ili će im porezna obveza biti znatno manja. Prema simulacijama Ministarstva financija, teret poreza snosit će uglavnom prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo te dio građevinarstva.
Izvor: tportal
