No, ako je ikome to utjeha, po tom parametru nismo najgori u Europi.
S udjelom od 27,3 posto mlađih od 30 godina koji su zaposleni na određeno Hrvatska nije najgora u Europskoj uniji, ali je među najgorima, pokazuje najnovija statistika Eurostata.
Samo je u Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Nizozemskoj taj postotak veći (oko 40 posto). Prema istraživanju 'Iskustvo rada na određeno', gotovo polovica zaposlenih na određeno nema jednake uvjete rada kao oni zaposleni na neodređeno. Diskriminirali su prema različitim osnovama, piše Poslovni.hr.
Gotovo četvrtina ispitanih u istraživanju koje su proveli Institut za društvena istraživanja i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), imala je nižu plaću od onih s ugovorom o radu na neodređeno. Pored toga termine godišnjeg odmora i slobodnih dana ne mogu jednako birati, a bili su i u lošijoj poziciji pri ostvarivanju prava na bolovanje.
Bilježimo najveći rast na rada na određeno
Rad na određeno otežava pristup financijskim uslugama, poput kredita i minusa, što otežava rješavanje nekih ključnih životnih stavki poput kupovine nekretnine.
Najčešći razlozi zašto su poslodavci zapošljavali na određeno su, objašnjava Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno i socijalno pravo SSSH-a, probni rad i rizici poslovanja, a najčešće ih koriste mikro i mali poslodavci te ugostiteljski sektor što se povezuje s visokim udjelom sezonskog rada u Hrvatskoj.
Ono što je Hrvatska specifičnost jest činjenica da od svih zemalja EU-a bilježimo najveći rast rada na određeno. Ujedno se i Hrvati znatno manje nego državljani drugih europskih zemalja mogu nadati da će ugovor na određeno biti pretvoren u onaj na neodređeno.
Najveći porast ugovora na određeno bilježi se od 2014. Naime, 2013. ukinuta je lista dopuštenih razloga zapošljavanja na određeno. 'Rad na određeno postao je pravilo, a trebao bi biti iznimka', upozorava Brnardić.
Agencije za zapošljavanje nisu izuzete od novih ograničenja
Najnovijim zakonskim izmjenama država je ograničila ugovore na određeno na tri načina – u trajanju, broju i razlozima. Poslodavci sada moraju imati objektivan razlog zašto nekoga privremeno zapošljavaju. Također, s istim radnikom ne smiju sklopiti više od tri uzastopna ugovora na određeno, a njegovo trajanje ne smije biti duže od tri godine.
S druge strane, država je najnovijim zakonskim izmjenama ograničila ugovore na određeno na tri načina – u trajanju, broju i razlozima. Poslodavci sada moraju imati objektivan razlog zašto nekoga privremeno zapošljavaju. Isto tako s istim radnikom ne smiju sklopiti više od tri uzastopna ugovora na određeno, a njegovo trajanje ne smije biti duže od tri godine.
Kako Brnardić ističe za Poslovni, ove izmjene jesu korak naprijed jer ograničavaju mogućnosti nezakonitosti i zlouporabe, no nije dobro da su agencije za zapošljavanje izuzete od ovih ograničenja. Broj ugovora na određeno, unatoč nedostatku radnika, tako možda ipak neće drastično pasti jer veliki broj stranih radnika, a kojih je u Hrvatskoj sve više, radi upravo preko agencija za zapošljavanje i na određeno.
Izvor: poslovni dnevnik
