Poraznije stanje možemo naći u Rumunjskoj, Italiji i Grčkoj, a najmanji udio ljudi koji ne sudjeluju na tržištu rada i u obrazovnom sustavu je u Švedskoj.
Usprkos tome što je stopa registrirane nezaposlenosti već neko vrijeme na rekordno niskim razinama, prema podacima HZZ-a registrirana iznosi 5,8%, a i ukupan broj nezaposlenih kontinuirano pada, udio radnog stanovništva u Hrvatskoj jedan je od nižih u Europskoj uniji.
Potvrđuju to i podaci Eurostata. Naime, nalazimo se među četiri države članice EU s najvećim udjelom stanovništva u dobi između 15 i 64 godine koje ne radi, ne traži posao i ne školuje se.
Drugim riječima, svaki peti stanovnik Hrvatske u toj dobi ne sudjeluje na tržištu rada niti je aktivan član obrazovnog sustava.
Gore su Rumunjska (25.8 posto), Italija (25.6 posto) i Grčka (22.8 posto). Prosjek EU je 18.2 posto, a najmanji udio ljudi koji ne sudjeluju na tržištu rada niti se školuju imaju Švedska (8.3 posto), Estonija (12.3 posto), Češka (13.6 posto) i Mađarska (13.7 posto), ističe Index.
Razlike među članicama EU su dosta izražene. Tako je razlika u postotku "neradnika" (onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju se) između Švedske (najmanje) i Rumunjske (najviše) čak 17.5 postotnih bodova. Ili, na primjeru Hrvatske, razlika između nje i Švedske je 13.5 postotnih bodova.
Stavi li se sve u kontekst apsolutnog broja stanovnika u Hrvatskoj u dobi između 15 i 64 godine, od 2.46 milijuna ljudi u Hrvatskoj oko 536 tisuća ne radi, ne traži posao i ne školuje se.
Rjeđe rade žene, pogotovo zbog obitelji i obiteljskih razloga
Činjenica da neki starosti od 15 do 64 godine ne rade, ne žele raditi i ne školuju se nema sama po sebi loše konotacije. Na razini EU 21.1 posto "neradnika" su rani umirovljenici, 20.7 posto ih ne radi zbog bolesti ili invaliditeta, 18.2 posto zbog obiteljskih razloga i brige za člana ili više članova obitelji, a 15.4 posto ima neki drugi razlog.
Ipak, sama činjenica da su razlike između država s najviše "neradnika" i najmanje preko 15 postotnih bodova sugerira da su na snazi brojni ekonomski faktori, kao i kulturološki. Nisu prikupljeni podaci po državama, ali već na razini EU se vidi da su velika većina onih koji ne rade, ne traže posao i ne školuju se zbog obitelji i obiteljskih razloga žene.
Nešto više žena nego muškaraca "neradnika" je u mirovini te ima zdravstvene i invalidske razloge zašto ne rade, ne traže posao i ne školuju se, ali je razlika puno manja nego po pitanju obitelji i obiteljskih razloga.
Općenito u EU i u svim državama EU radi manji dio žena nego muškaraca, u svim dobnim skupinama (razlika se s dobi povećava) i pri svim razinama obrazovanja (najveća razlika kod nisko obrazovanih, a najmanja kod visokoobrazovanih).
Izvor: index
