Otvaranje istočnoeuropskih zemalja 1989. i pristup Austrije Europskoj uniji 1995. podigli su stopu rasta austrijskog gospodarstva za dodatnih 0,5 do jedan posto godišnje i povećali broj zaposlenih za 100 do 150 tisuća, pokazala je studija gospodarskog instituta Wifo, objavljena u Beču.
Austrijsko gospodarstvo vjerojatno je zahvaljujući proširenju EU ubrzalo realnu stopu rasta za dodatnih 0,2 postotnog boda godišnje, procjenjuje autor studije Fritz Breuss.
Tako su pozitivne posljedice gospodarskih odnosa Austrije i novih članica koje bilježe visoke stope gospodarskog rasta više nego kompenzirale prigušujući učinak ispodprosječnih rezultata u odnosima s Njemačkom, dodaje Breuss.
Austrijsko je gospodarstvo profitiralo od svih integracijskih procesa u Europi a otvaranje istočnoeuropskih zemalja nakon 1989. rezultiralo je rastom realnog austrijskog BDP-a za dodatnih oko 3,5 posto, što odgovara prosječnoj godišnjoj stopi rasta od 0,5 posto godišnje. Time je otvoreno oko 77 tisuća radnih mjesta, napominje Wifo.
U 10-godišnjem razdoblju nakon pristupa EU otvoreno je oko 75 tisuća novih radnih mjesta, a integracijski efekti otvaranja istočnoeuropskih zemalja i pristupa Austrije EU međusobno su se preklapali pa ih nije moguće jednostavno zbrajati pri izračunu dodatno generiranog gospodarskog rasta.
Po mišljenju Wifovih stručnjaka, Europa, uključujući balkanske zemlje, Tursku i Ukrajinu, ima sličan potencijal za gospodarski rast kao i SAD. Pritom nove članice i sjeverna Europa čine dvije jezgre europskog gospodarskog rasta, dok će zapadne austrijske susjede i na srednji rok bilježiti nešto sporiji gospodarski rast, predviđaju u Wifo-u.
(Hina)
