Trenutno ih je tek 9 milijuna.
Godinama je obrazovni put pojedinaca bio jednostavan. Učili su u školi, kada su bili mladi, pod nadzorom učitelja i profesora. Stigli su do diplome ili izučili zanat i te vještine potom do umirovljenja primjenjivali na poslu. Prekvalifikacije su bile – i ostale – rijetkost. Sada pak ogromni napretci u tehnologiji i promjene u industriji predstavljaju rizik za radnu snagu u Europi koja nema relevantne suvremene vještine, piše Politico.
Takav razvoj događaja Europu bi mogao skupo koštati, pogotovo u trenutku dok kontinent razvija ambiciozne digitalne i zelene planove, prenosi N1.
U prošlogodišnjem govoru o stanju Europske unije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da buduća kompetitivnost Europe ovisi o “radnoj snazi s pravim vještinama.”
Nedavna pojava generativne umjetne inteligencije poput ChatGPT-ja koja može stvarati novi sadržaj nevjerojatnom brzinom stvorila je dodatni pritisak na EU da prekvalificira svoje radnike. Izvršni direktor tvrtke koja stoji iza ChatGPT-ja, Sam Altman, svjedočio je pred američkim Kongresom da bi ovaj alat mogao “potpuno automatizirati neke poslove,” ali i stvoriti nove poslove “koji bi, uvjereni smo, mogli biti mnogo bolji.”
Tako je počela utrka u opremanju ljudi vještinama koje su im potrebne kako bi se uspješno nosili s novim uvjetima na tržištu rada.
Prilagodba ili odumiranje
Kako bi se uspješno suočila s ovim izazovom, Europska komisija je početkom svibnja pokrenula takozvanu Europsku godinu vještina. Razvijanje novih vještina jednako je važno kasnije u životu – kada već sudjelujemo na tržištu rada – kao i u učionici, rekao je europski povjerenik za poslove Nicols Schmit u intervjuu u svibnju.
“Moramo imati vrlo otvoren sustav kvalificiranja i prekvalificiranja. Ne možemo reći ‘evo, sad imate vještine, to je to.’ Moramo reći, ‘razvoj novih vještina normalan je dio radnog vijeka.’ Moramo prilagoditi svoje kapacitet, svoje vještine, i to trajno,” rekao je ovaj Luksemburžanin.
Digitalne kompetencije jedno je područje u kojem je Bruxelles pokušao prekvalificirati ljude kako bi ispunili trenutnu prazninu u radnoj snazi.
EU želi do 2030. godine imati 20 milijuna ICT profesionalaca; trenutno ih je tek 9 milijuna. Kako bi preokrenuli ovaj trend, Europska komisija u svibnju je osmislila plan za dostizanje tog cilja, a jedna točka tiče se treniranjem zaposlenika tijekom radnog vremena. Prošle godine, EU je postavio cilj obučavanja milijun ljudi u naprednim tehnološkim poljima.
Ipak, teret postizanja tih ciljeva past će na tuđa ramena.
EU računa na ponude širokog spektra kompanija, sveučilišta i drugih obrazovnih institucija kako bi podržali ovo obećanje. Jedan od ključnih elemenata europskog paketa je takozvani Pakt za vještine, koji se oslanja na otprilike 1.500 članova diljem EU-a. Jednako tako, plan za tehnološko obrazovanje počeo je izgledati realno tek onda kada su kompanije poput Intela obećale pridonijeti posebno krojenim programima.
Ove opcije tek su prvi korak kada govorimo o prekvalifikaciji ljudi koji su davno napustili formalno obrazovanje.
Jedna od najvećih prepreka ovom planu je – volja ljudi da prođu programe. Schmit je priznao da se tu radi o “problemu mentaliteta,” dodavši: “Ne možete jednostavno prekvalificirati ljude ako se suočavate s neprijateljskim raspoloženjem, kada ljudi kažu, ‘zašto bih ja trebao proći prekvalifikaciju?”
Zaposlenici, koji su na prvoj crti ovog izazova, moraju motivirati svoje radnike da se uključe u kontinuirano učenje.
“Jednako kao što ste investirali u novu tehnologiju, morate investirati u novi ljudski kapital,” poručio im je Schmit. EU je predložila zemljama članicama da pokrenu individualne račune za učenje kojima bi odrasli mogli dobiti budžet za obuku.
Izvor: N1
