Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 2,7 posto, višestruko snažnije od prosjeka eurozone, pokazale su u utorak redovne jesenje prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
U lipnju MMF je u redovnim konzultacijama na temelju članka IV prognozirao 2,4-postotni rast aktivnosti u ovoj godini. U redovnim proljetnim prognozama za svjetsko gospodarstvo u travnju bili su izračunali da bi aktivnost trebala porasti za 1,7 posto.
Nova procjena uglavnom je u skladu s izračunima od prošle jeseni.
U 2024. hrvatsko gospodarstvo trebalo bi po njihovim novim prognozama porasti za 2,6 posto, za 0,3 postotna boda snažnije no što su prognozirali u travnju.
Podigli su pak procjenu ovogodišnje inflacije, sa 7,5 posto prognoziranih u lipnju na 8,6 posto. U idućoj godini cijene bi trebale porasti upola blažim tempom, po stopi od 4,2 posto. U travnju bili su prognozirali da će porasti za 3,6 posto.
Znatno su pak ublažili procjenu deficita na tekućem računu bilance plaćanja u ovoj godini, na 0,2 posto. U idućoj godini trebao bi njihovim najnovijim izračunima iznositi 0,4 posto. Travanjske prognoze pokazivale su deficit u obje godine od 1,8 posto.
Blago su pak snizili procjene stope nezaposlenosti u ovoj i idućoj godini, za po 0,1 postotni bod. Novi izračuni pokazuju da bi u ovoj godini trebala iznositi 6,3 posto, a u idućoj 5,9 posto.
Snižene procjene za eurozonu
Gospodarstvo eurozone trebalo bi pak u ovoj godini porasti samo 0,7 posto, izračunali su u MMF-u, snizivši prognozu iz srpanjskog ljetnog izvješća za 0,2 postotna boda.
MMF u ljetnom izvješću objavljuje samo prognoze za svjetsko gospodarstvo i za velika gospodarstva i regije.
U idućoj godini aktivnost bi u zoni primjene zajedničke europske valute po njihovim novim izračunima trebala porasti za 1,2 posto, za 0,3 postotna boda slabije no što su pokazivale ljetne procjene.
Njemačka je jedino gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute koje bi trebalo bilježiti pad aktivnosti u ovoj godini, za 0,5 posto. U 2024. aktivnost bi se trebala oporaviti, uz prognoziranu stopu rasta od 0,9 posto.
Najsnažnije bi u skupini 'velikih' trebalo u ovoj godini porasti španjolsko gospodarstvo, za 2,5 posto. U Francuskoj aktivnost bi u ovoj godini trebala biti uvećana za jedan posto, a u Italiji pratiti prosjek eurozone, izračunali su u MMF-u.
"Razlika u tempu rasta velikih gospodarstava eurozone u 2023. (...) sve je veća", ističu, pa bi tako Njemačka trebala bilježiti pad aktivnosti u ovoj godini pod pritiskom podignutih kamatnih stopa i slabije potražnje iz trgovinskih partnera (...)", napominju u MMF-u.
Francuska je pak bilježila snažniju vanjsku potražnju u prvoj polovini godine, uz oporavak industrijske proizvodnje, objašnjavaju.
Izvor: Hina
