Hrvatska bi najkasnije do kraja ove godine trebala dobiti Nacionalnu zakladu za stipendiranje učenika i studenata, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa bi, kako prenosi Večernji list, ovog tjedna u saborsku proceduru trebalo uputiti prijedlog zakona kojim bi se reguliralo njezino osnivanje i rad.
Zamišljeno je da se Zaklada ustroji po modelu javnoprivatnog partnerstva, odnosno da se početni kapital za njezino funkcioniranje u iznosu od milijun kuna, kao i u slučaju Nacionalne zaklade za znanost, osigura iz državnog proračuna. Ta osnovna vrijednost zaklade ne bi se smjela umanjivati, a novac za stipendije davale bi jake gospodarske tvrtke ili pojedinci koji bi u financiranju studenata i učenika pronašli svoj interes.
Osnovni kriterij odabira trebala bi biti izvrsnost, a ne materijalni status studenta. Osim toga, prilikom dodjeljivanje stipendija, morati će se voditi računa i o potrebama tržišta rada, odnosno poticati deficitarna zanimanja, primjerice iz područja tehničkih i prirodnih znanosti, kojih Hrvatskoj kronično nedostaje.
Ovim bi putem tvrtke donatori iz kruga stipendista, sebi mogli izabrati potrebne kadrove, što bi koristilo, kažu u Ministarstvu obrazovanja, i jednima i drugima. Tvrtke bi bile sigurne da će dobiti najbolje, a studenti bi bili pošteđeni dugotrajnog i neizvjesnog traženja posla nakon studija.
Prema planu Ministarstva, iznosi stipendija te zaklade bili bi znatno veći od sadašnjih tisuću i pol kuna i više. Koliko će se takvih stipendija dodjeljivati godišnje, ovisit će o osiguranoj količini novca, ali i uvjetima i kriterijima dodjele. No, pretpostavka je da ih neće biti više od nekoliko stotina. Prve bi stipendije, prema očekivanju, trebale biti dodijeljene za sljedeću akademsku godinu.
Predsjednik Nacionalne zaklade za znanost prof. dr. Pero Lučin istaknuo je kako ova ideja nije loša, ali studentima treba osigurati i kredite, s obzirom da je prema njegovu mišljenju razrađen sustav stipendiranja i kreditiranja jedan je od preduvjeta za provođenje reformi u visokom obrazovanju, a stipendije, odnosno krediti, trebali bi biti dovoljni za pokrivanje školarine, prehrane i stanovanja.
(V.K.)
Izvor:
Večernji list
