Američki znanstvenici u časopisu American Journal of Public Health navode kako osobe nepušači koji su izloženi duhanskom dimu na radnom mjestu, imaju puno veći rizik od oboljenja karcinoma grla.
Znanstvenici predvođeni epidemiologom Lesliem Staynerom sa Sveučilišta Ilinois u Chicagu, uspoređivali su rezultate istraživanja utjecaja pasivnog pušenja na nepušače, provedenih u SAD-u, Kanadi, Europi, Indiji, Japanu i Kini te zaključili kako su te osobe imale gotovo sto posto veći rizik obolijevanja od bolesti povezanih s pušenjem.
Analizom je utvrđeno kako se rizik za obolijevanje od raka povećava za 24% kod nepušača koji su svakodnevno izloženi udisanju duhanskog dima, dok se kod onih osoba koje su udisanju duhanskog dima izložene i na radnom mjestu, rizik udvostručuje. Naravno, zaključuju oni, što je nepušač dulje vrijeme izložen udisanju dima, rizik se dodatno povećava.
Autori navode kako je unatoč velikim naporima za ograničavanje pušenja na radnim mjestima, u gotovo 30% svih radnih mjesta u SAD-u još uvijek dozvoljeno pušenje u zatvorenom prostoru.
Akcije za zabrane pušenja na radnim, ali i javnim mjestima šire se i Europom, a prema podacima, u čitavoj Europskoj Uniji godišnje od bolesti povezanih s pušenjem umire 650.000, a od pasivnog pušenja 79.000 ljudi.
Najnoviju zabranu, koja je na snagu stupila 31. siječnja u ponoć, donijela je Francuska, a odnosi se na zabranjeno pušenja u “svim zatvorenim i natkrivenim prostorima koji čine javne ili radne prostore”. Za prekršitelje ovih odredbi predviđena je kazna od 68 eura za pojedince te 135 eura za tvrtke.
To je samo priprema za opću zabranu pušenja u zatvorenim javnim prostorima koja će na snagu stupiti 1. siječnja 2008., čime će se Francuska priključiti nizu europskih zemalja koje zabranjuju pušenje u restoranima, kafićima, diskotekama i drugim mjestima za opuštanje i zabavu. Kazne može izdavati oko 175.000 državnih zaposlenika, uključujući policajce, konduktere, medicinske, sanitarne i radne inspektore. Francuska vlada procjenjuje kako svake godine 66.000 ljudi umire od bolesti povezanih s pušenjem, a pasivno pušenje odnosi između 3.000 i 5.000 života.
Europski je povjerenik za zdravstvo Markos Kyprianou, i sam bivši pušač, prije nekoliko dana izjavio kako "pasivno pušenje ubija" te bi svi europski građani trebali biti zaštićeni na vrijeme. Pritom je dodao kako je vrijeme za raspravu na europskom nivou. Stoga je Kyprianou zaprijetio da će Europska komisija, ako nacionalne vlade same ne zabrane pušenje, tražiti zabranu na nivou cijele EU.
(V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
