Za uspjeh projekta, a u konačnici i kompanije, potrebna je tzv. psihološka sigurnost, poručila je Daniela Landherr, bivša korporativna voditeljica u Googleu.
Ne mogu letjeti, ali su zato odlični plivači čija brzina ponekad doseže i 36 km/h, u jednoj koloniji može biti i do 10.000 jedinki, često se sanjkaju na svom trbuhu, bolje vide pod vodom, nego na suhom, obučeni su u male slatke frakove, a na svijetu postoji čak 18 različitih vrsta ovih životinja. Naravno riječ je o pingvinima. A zašto su nam oni važni za ovu priču? Po riječima Daniele Landherr, bivše korporativne voditeljice u Googleu ove ptice i ljudi imaju, bar jednu, zajedničku crtu.
“Jeste li ikada promatrali one slatke male pingvine. A znate li kako izgledaju dok love?” - upitala je začuđenu publiku.
Iako na samom početku nikom nije bilo jasno “što pjesnik želi poručiti”, u kratkom roku svih smo shvatili o čemu govori. Naime, pingvini tijekom lova u prvi red izguraju jednu jedinku iz jata koja zbog silne gužve na rubu ledenjaka jednostavno mora pasti u more. U tom trenutku ostatak pomno promatra što će se dogoditi. Hoće li taj, jadni, mali pojedinac iz vode izroniti živ i sit ili će nastradati. Nakon što su ustanovili da je more “sigurno” za ulazak, ostatak jata kreće u lov. Sličan scenarij možemo vidjeti i radnoj zajednici, ističe naša gošća. U toksičnim kompanijama uvijek postoje pojedinci koje ostatak tima promatra hoće li pasti ili će se uzdići. Svoju tezu, Landherr je potkrijepila i vlastitim primjerom iz Googlea.
“U jednom trenutku glavna nit vodilja kompanije bila je: Zaposli najbolje stručnjake i dobit ćeš najbolji proizvod”, prepričala nam je.
Takvu politiku provodili su dvije godine, a u isto vrijeme pokušali su otkriti kako će takvi timovi “uspješnih” ljudi funkcionirati. Kroz razgovore s djelatnicima kontinuirano su dobivali iste odgovore - “za ostanak, najvažniji su nam ljudi”. Tada su se zapitali što to točno znači. Što njihovim zaposlenicima predstavlja pojam “ljudi”.
“Shvatili smo kako bez povezanosti unutar timova, konačni rezultat nikada neće biti zadovoljavajuć bez obzira na stručnost ljudi koji rade na određenom projektu”, kazala je.
Zaključak do kojeg su došli bio je da je za uspjeh projekta, a u konačnici i kompanije, potrebna tzv. psihološka sigurnost.
“Timovi koji imaju nisku razinu psihološke sigurnosti podbacili su u ostvarenju traženih ciljeva inovativnosti i prodaje za 17 posto, dok su oni kod kojih vlada psihološka sigurnost ostvarili 17 posto bolje rezultate”, pojasnila je.
Kako objašnjava Landherr, bez međusobnog povjerenja, sigurnosti i osjećaja pripadnosti timovi ne mogu napredovati. Dijeljenje znanja također je važno za uspjeh kako grupe, tako i pojedinaca jer 25 posto svog dana provodimo u istraživanju novih informacija.
“Različitost tima potiče njihov rast i razvoj . Kreiranje sigurnog okruženja u kojem svaka individua može biti ono što želi bit će ključ uspjeha kompanija u budućnosti, a ujedno će biti i glavni izazov svih menadžera”, zaključila je.
