Share
Tweet
Share

Radni odnos

  • Ugovori o radu - radni odnos, sloboda ugovoranja, propisi

    Radni odnosi su ugovorni odnosi i ugovorom o radu zasniva se radni odnos.

  • Ugovori o radu - sadržaj ugovora o radu

    Ugovor o radu, odnosno potvrda o sklopljenom ugovoru, mora sadržavati uglavke.

  • Sklapanje ugovora o radu

    Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ugovor o radu je dvostranoobvezni ugovor iz kojeg proizlaze prava i obveze za obje ugovorne strane- poslodavca i radnika. Iako je propisano da se ugovor o radu sklapa u pisanoj formi treba istaknuti da odsutnost pisane forme ne čini ugovor pravno nevaljanim pod uvjetom da se se ugovorne strane dogovorile o bitnim sastojcima ugovora.

  • Privremena nesposobnost za rad

    Privremenom nesposobnošću odnosno spriječenosti za rad nazivamo razdoblje u kojem smo radi bolesti u nemogućnosti redovito obavljati svoje radne obveze. Privremenu nesposobnost za rad uobičajeno u svakodnevnom govoru često nazivamo bolovanjem.

  • Pravo na regres

    Ovo pravo radnik će imati isključivo u slučaju kada je to pitanje uređeno odredbama kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu pa pitanje prava na regres za godišnji odmor treba razmatrati isključivo kroz odredbe važećeg kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu.

  • Obračun plaće

    Zakon o radu propisao je obvezu poslodavca da radniku prilikom isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine uruči obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen isplaćeni iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine.

  • Plaćeni dopust

    Zakonu o radu propisao je da radnik ima pravo na najviše sedam dana plaćenog dopusta tijekom jedne kalendarske godine za važne osobne potrebe kao što je npr. sklapanje braka, porod supruge, teža bolest ili smrt člana uže obitelji.

  • Ugovaranje plaće (neto ili bruto)

    Plaća se može ugovoriti u neto iznosu, ali ju je poslodavac uvijek dužan obračunati i isplatiti u bruto iznosu, dakle, platiti sve doprinose i poreze.

  • Izmjena ugovora o radu - pazite što potpisujete!

    Neopreznim potpisivanjem možete potpisati sporazumni otkaz ili dobrovoljnu izmjenu ugovora o radu kojom si smanjujete plaće. Protiv toga više nećete moći uložiti nikakve prigovore niti to sudski osporiti. Više puta se dogodilo da su radnici neopreznim, ishitrenim i nepotrebnim potpisivanjem sami sebi stavili omču oko vrata. Bilo je slučajeva da su dobrovoljno potpisali otkaz, ili promjenu ugovora o radu iz neodređenog u određeno radno vrijeme, ili pak ugovorno smanjenje plaće. Nažalost, protiv takvog potpisanog ugovora odnosno sporazuma nema pravne zaštite. Radni su odnosi ugovorni odnosi, pa ugovorne strane - poslodavac i radnik, slobodno uređuju svoje odnose u radu sa zakonom. Prema tome, ako dvije ugovorne strane dobrovoljno potpišu izmjenu ugovora o radu, ona se primjenjuje (naravno, ako je u skladu sa zakonom). Poslodavci često traže da radnici odmah potpišu neke izmjene ugovora o radu, bez ostavljenog roka za razmišljanje i bez mogućnosti za konzultacije. Nažalost radnici u pravilu to i čine pa se time često dovedu u iznimno lošu situaciju. Naravno, isti problemi mogu zadesiti i poslodavca, ako bi potpisao nešto nepovoljno, loše i sl. Međutim, zbog prirode radnog odnosa u kojem je poslodavac uvijek jača strana, takvi problemi poslodavcima se dešavaju neusporedivo rjeđe, i lakšeg su oblika. Stoga ćemo u nastavku poći od pozicije radnika, kojima se takvi problemi stvarno i često dešavaju.

  • Propisi u radnom pravu i njihova primjena

    Radne odnose regulira čitav niz propisa (zakona, podzakonskih akata i dr.), ali i drugih dokumenata (ugovor o radu, kolektivni ugovor, pravilnik o radu i dr.). Svi ti pravni dokumenti predstavljaju izvore prava iz rada odnosno u vezi rada.

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.