Radni odnos

Preciznije, odnosi li se to pravo i na bivše supružnike?

Što kada je radnik sklopio ugovor s jednim poslodavcem, a u stvarnosti radi za sasvim drugog poslodavca?

Što na tu temu kaže Zakon o radu?

Održali smo pravni webinar u okviru kojeg je odvjetnik Marko Borsky odgovarao na vaša pitanja.

U okviru prošlotjednog webinara, odvjetnik Marko Borsky odgovorio je na pitanja tražitelja posla, zaposlenih, ali i poslodavaca.

Ako želite angažirati novog radnika na razdoblje dok situacija s posebnim mjerama ne prođe tada možete navedenog novog vozača zaposliti na određeno vrijeme.

Što ako se odlučimo na davanje otkaza za vrijeme probnog roka?

Ugovor o radu koji se sklapa između radnika i poslodavca se uvijek mora sklopiti u pisanom obliku te ga se sklapa najčešće prije početka rada ili najkasnije na dan početka rada.

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada.

Obveza poslodavca da ne smije na isto radno mjesto zaposliti radnika u razdoblju od 6 mjeseci od prestanka ugovora o radu odnosi se samo u slučaju redovitog poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu od strane poslodavca, ali ne i kada istekne ugovor o radu na određeno vrijeme.

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku ili pauzu) od najmanje trideset minuta. Pauza se ubraja u radno vrijeme.

Poslodavac ne može jednostrano izmijeniti vaš ugovor o radu iz ugovora o radu na neodređeno vrijeme u ugovor o radu na određeno vrijeme, već je za isto potreban vaš pisani pristanak.

Poslodavac nije dužan obavijestiti radnika o isteku ugovora na određeno vrijeme niti ga obavijestiti da ne želi produžiti (sklopiti novi) ugovor na određeno vrijeme, tj. takva obveza poslodavca nije određena odredbama Zakona o radu.

Sama neisplata plaće, ako pri tome poslodavac nije radniku predao niti obračun o neisplati dospjelog dijela plaće, izmjenama Kaznenog zakona od 1.1.2013.g. predstavlja kazneno djelo, sukladno članku 132. Kaznenog zakona.

U slučaju kada poslodavac nakon prestanka ugovora o radu ili na pisani zahtjev radnika prije prestanka ugovora o radu ne vrati radnu knjižicu, poslodavac čini jedan od najtežih prekršaja određenih Zakonom o radu.

U slučaju kada poslodavac želi izmijeniti ugovor o radu, a radnik ne pristane na uvjete koje mu je poslodavac ponudio, poslodavac može otkazati ugovor o radu radnika te istovremeno ponuditi radniku novi ugovor o radu, ili radniku ponuditi sklapanje aneksa (dodatka) ugovora o radu, kojim mijenja određene uvjete iz ugovora.

Potpisali ste ugovor o radu na određeno vrijeme, a nastavili raditi nakon toga? Sve su šanse da sada, pravno gledano, imate ugovor na neodređeno.

Godišnji odmor ne ulazi u otkazni rok, a ukoliko vam prestajete s radom u normalnom roku, poslodavac vam je dužan isplatiti odgovarajuću naknadu.

Kad sklapate ugovor u radu, poslodavac vam je dužan dati potvrdu o sklopljenom ugovoru i kasnije obračune plaća. Ukoliko to ne učini, riječ je o težem prekršaju.

Zaposlenici s ugovorom na pola radnog vremena imaju pravo na jednake uvjete kao i oni koji rade dulje. No, iznos mirovinskog osiguranja i broj dana na godišnjem računaju se drugačije.

Temeljem članka 13. Zakona o radu, jedan od bitnih uglavaka koje ugovor o radu mora sadržavati je naziv posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova.

Iz Vašeg pitanja nije sasvim jasno koji dan će u Vašem slučaju biti posljednji dan rada. Naime, u pitanju ste napisali kako ste u otkaznom roku koji istječe 14.7.2011.g., te da ćete nakon toga iskoristiti godišnji odmor u trajanju od 22 dana, na koje imate pravo.

Radni odnosi su ugovorni odnosi i ugovorom o radu zasniva se radni odnos.

Privremenom nesposobnošću odnosno spriječenosti za rad nazivamo razdoblje u kojem smo radi bolesti u nemogućnosti redovito obavljati svoje radne obveze. Privremenu nesposobnost za rad uobičajeno u svakodnevnom govoru često nazivamo bolovanjem.

Zakon o radu propisao je obvezu poslodavca da radniku prilikom isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine uruči obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen isplaćeni iznos plaće, naknade plaće ili otpremnine.

Vrlo često u praksi se pojavljuje mogućnost i potreba da pojedini poslodavac želi i može pružiti uslugu drugom poslodavcu na način da mu privremeno, za određeno vremensko razdoblje ili obavljanje određenog posla ustupi svoje radnike odnosno potreba da pojedini poslodavac za određeni konkretni posao ili neko kraće vrijeme ima potrebu za povećanim brojem radnika ali ih ne može naći u kratkom razdoblju ili nema interesa od strane radnika da se zaposle na kraće vrijeme.

Iznos plaće koju je poslodavac obvezan isplatiti radniku za izvršeni rad obvezni je sastojak svakog ugovor o radu bez obzira je li ugovor o radu zaključen na neodređeno ili određeno vrijeme.

Zakon o radu izrijekom propisuje da za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog dopusta, korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskog dopusta i dopusta i dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju te petnaest dana po prestanku trudnoće odnosno prestanka korištenja tih prava poslodavac ne može otkazati radnici odnosno osobi koja se koristi nekim od tih prava.

Na koji će način postupiti poslodavac stvar je njegove procjene što znači da nije dužan ponuditi Vam ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako smatra da takve potrebe nema ali mora imati valjan razlog da Vam ponudi produžetak ugovora o radu na određeno vrijeme.

Imate pravo na rodiljni dopust bez obzira što će Vam tijekom trajanja rodiljnog dopusta isteći ugovor o radu kojeg ste sa svojim poslodavcem zaključili na određeno vrijeme.

Zakon o radu štiti trudnicu i majku na rodiljnom dopustu od mogućnosti otkaza sa strane poslodavca.

Probni rad je moguće ugovoriti samo jednom i to pri prvom zaključivanju ugovora o radu.

Radnik koji u godini u kojoj se zaposlio ne ispunjava uvjet šestomjesečnog neprekidnog rada ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora i to za svakih navršenih mjesec dana rada jednu dvanaestinu ukupnog broja dana godišnjeg odmora na koji ima pravo temeljem odgovarajućeg akta poslodavca ili ugovora o radu.

Pravo na solidarnu pomoć radniku nije pravo koje je regulirano Zakonom o radu, ali ga vrlo često reguliraju granski ili pojedinačni kolektivni ugovori.

Ugovorne strane (poslodavac i radnik) uvijek mogu sporazumno raskinuti zaključeni ugovor o radu bez obzira koliko je vremena prošlo od zaključenja ugovora odnosno od početka rada.

S obzirom na činjenice koje ste naveli u svojem pitanju, možemo Vas izvijestiti kako slijedi - ugovor o radu može prestati na načine predviđene člankom 104. Zakona o radu: smrću radnika, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore), sporazumno, dostavom pravomoćnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, otkazom i odlukom nadležnnog suda.

Sukladno odredbi stavka 2. članka 10. Zakona o radu, poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine.

Iz vašeg pitanja razvidno je kako ste zaposleni u osnovnoj školi. Osnovne škola je Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi definirana kao javna ustanova te određena pitanja, pa tako i iz radnih odnosa zaposlenih u osnovnoj školi, osim ugovora o radu, regulira i navedeni zakon, Zakon o radu, Kolektivni ugovori, Pravilnici o radu konkretne škole, Statut škole itd. Stoga bi za bilo kakav konkretan odgovor u Vašem slučaju trebalo provjeriti navedene dokumente.

1. Je li ugovor o djelu isto što i honorarni ugovor ? 2. Na koje vremensko razdoblje se mogu sklopiti ugovor o djelu i honorarni ugovor? 3. Da li to vrijedi za sve vrste djelatnosti (naša djelatnost je prodaja napitaka putem automata, tj. trgovina)?

Neopreznim potpisivanjem možete potpisati sporazumni otkaz ili dobrovoljnu izmjenu ugovora o radu kojom si smanjujete plaće. Protiv toga više nećete moći uložiti nikakve prigovore niti to sudski osporiti. Više puta se dogodilo da su radnici neopreznim, ishitrenim i nepotrebnim potpisivanjem sami sebi stavili omču oko vrata. Bilo je slučajeva da su dobrovoljno potpisali otkaz, ili promjenu ugovora o radu iz neodređenog u određeno radno vrijeme, ili pak ugovorno smanjenje plaće. Nažalost, protiv takvog potpisanog ugovora odnosno sporazuma nema pravne zaštite. Radni su odnosi ugovorni odnosi, pa ugovorne strane - poslodavac i radnik, slobodno uređuju svoje odnose u radu sa zakonom. Prema tome, ako dvije ugovorne strane dobrovoljno potpišu izmjenu ugovora o radu, ona se primjenjuje (naravno, ako je u skladu sa zakonom). Poslodavci često traže da radnici odmah potpišu neke izmjene ugovora o radu, bez ostavljenog roka za razmišljanje i bez mogućnosti za konzultacije. Nažalost radnici u pravilu to i čine pa se time često dovedu u iznimno lošu situaciju. Naravno, isti problemi mogu zadesiti i poslodavca, ako bi potpisao nešto nepovoljno, loše i sl. Međutim, zbog prirode radnog odnosa u kojem je poslodavac uvijek jača strana, takvi problemi poslodavcima se dešavaju neusporedivo rjeđe, i lakšeg su oblika. Stoga ćemo u nastavku poći od pozicije radnika, kojima se takvi problemi stvarno i često dešavaju.