Prestanak radnog odnosa

Ukoliko je otkazni rok ugovoren u trajanju na način propisan Zakonom o radu otkazni rokovi iznose kako slijedi:

Zakon o radu uređuje pravo radnika na otpremninu kada mu poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada osim ukoliko se ugovor ne otkazuje radi skrivljenog ponašanja radnika.

Plaću možete ostvariti sudskim putem. Pri tome, ako Vam poslodavac nije isplatio plaću, bio Vam je dužan dati obračun neisplaćene plaće. Takav obračun predstavlja ovršnu ispravu, pa ako ste dobili taj obračun, plaću možete ostvariti u ovršnom dakle bržem postupku.

Navedeni radnici nemaju pravo na otpremninu. Naime, odredbom članka 125. Zakona o radu propisano je da pravo na otpremninu imaju radnici ako im poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada.

Dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, ugovor o radu tj. radni odnos prestaje po sili zakona. Takva osoba ne može se zaposliti odnosno sklopiti ugovor o radu, što je potpuno razumljivo jer ako je netko dobio mirovinu jer je zbog zdravstvenih razloga nesposoban za rad, ne može nakon toga raditi.

Što se tiče otkaza, ako osobno niste odgovorni za manjak, nema razloga za otkaz tj. takav bi otkaz bio neopravdan. Prema tome, nemojte potpisati nikakav sporazumni prestanak ugovora o radu, suglasnost na otkaz, sami dati otkaz i sl.

Ne znam tko je predložio sporazumni prestanak ugovora o radu, da li Vi ili poslovadac. Međutim, ako se radi o sporazumu onda je sve pitanje dogovora ugovornih strana. Dakle, ugovorne strane, tj. radnik i poslodavac mogu slobodno sve ugovarati što se tiče otkaznog roka, otpremnine te pitanja hoće li se u otkaznom roku stvarno raditi ili ne. Također sporazumom je moguće ugovoriti da nema nikakvog otkaznog roka niti otpremnine, jer sporazum nije otkaz.

Kao prvo sporazum o prestanku ugovora o radu mora potpisati poslodavac, što znači osoba ovlaštena za zastupanje trgovačkog društva, dakle direktor ili druga osoba određena za zastupanje, ili pak osoba koju direktor ovlasti za to putem punomoći. Vaš prvi nadređeni ("šef"), vjerojatno daje svoje mišljenje, suglasnost i sl., ali ako nema posebno ovlaštenja za potpisivanje takvog sporazuma, on to ne bi mogao valjano učiniti.

Bilo bi uputno da odluka o otkazu sadrži i odredbu o otpremnini, ako ona pripada radniku kojem se otkazuje.

Ako je poslodavac dobrovoljno odlučio isplatiti Vam veću otremninu od zakonske, to nije nikakav problem, jer poslodavac smije radniku dati više od zakonskog minimuma ali ne smije manje. Jedino što u takvom slučaju, razlika otpremine može biti oporeziva.

Ako ne potpišete za Vas ne nastupaju nikakve pravne posljedice. Sve dok ne potpišete novi ugovor o radu, ili njegovu izmjenu, ili sporazum o njegovom prestanku, ili dok ugovor ne bude otkazan, vrijedi postojeći ugovor sa svim pravima.

Za precizan odgovor na Vaše pitanje prethodno je potrebno utvrditi na koji je način pitanje otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu riješeno Vašim ugovorom o radu odnosno pravilnikom o radu koji se primjenjuje kod Vašeg poslodavca ili kolektivnim ugovorom ako je isti zaključen.

U slučaju sporazumnog prestanka ugovora o radu nemate pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti.

Ako se možete dogovoriti s radnikom, kao što navodite da je on suglasan, to je najbolje rješenje jer izbjegavate mogućnost spora. Pri tome najbolji način bio bi da se sklopi sporazum o prestanku ugovora o radu. Međutim u tom slučaju radnik ne bi imao pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti. Stoga, ako biste htjeli postići sporazumno rješenje, a da radnik ipak ima pravo na spomenutu naknadu, trebali biste radniku dati redoviti otkaz, s time da se on ne žali odnosno da takav otkaz ne osporava na sudu.

Možete koristiti neplaćeni dopust ako Vam poslodavac odobri. Dakle, to nije Vaše pravo, nego mogućnost koja ovisi o poslodavcu. Ne postoji zabrana otkaza za vrijeme neplaćenog dopusta, što znači da biste i za to vrijeme mogli dobiti otkaz.

Protiv upozenja trebali biste dati svoj odgovor. Iako to nije Zakonom o radu posebno propisano, odgovor je koristan kako biste u slučaju eventualnog otkaza, koji bi se između ostalog temeljio i na ovom upozorenju, mogli tvrditi da je upozorenje neopravdano, a o čemu ste odmah dali pisani odgovor poslodavcu.

Nebitno je što se radi o stranom predstavništvu, jer se svi propisi, uključujući i Zakon o radu, primjenjuju jednako na zaposlene u Hrvatskoj. Navedene radnice nemaju pravo na otpremninu prema Zakonu o radu, osim ako je to pravo određeno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu. Zakon o radu ne predviđa mogućnost da se ugovor o radu na određeno vrijeme automatski pretvori u ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a nakon proteka stanovitog vremena ili broja ugovora o radu na određeno vrijeme i sl.

Poslovno uvjetovani otkaz (a očito se o tome radi) dopušten je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima te ako poslodavac ne može obrazovati ili osposobiti radnika na nekim drugim poslovima. Dakle, poslodavac bi trebao prvo pokušati Vama dati druge poslove (knjigovođe), uključujući i da Vas prethodno za to dodatno osposobi odnosno obrazuje.

Za precizni odgovor bilo bi neophodno vidjeti ugovor. Dužni ste platiti ono što je ugovoreno, osim ako bi postojali uvjeti iz Zakona o obveznim odnosima za promjenu obveze, odnosno poništenje ugovora. Otkazni rok iznosi dva tjedna, a počinje teći od dana uručenja otkaza poslodavcu, odnosno u skladu s navodima iz otkaza.

Ako je bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, radnik ima pravo na otpremninu.

Osobno uvjetovani otkaz poslodavac može dati ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti. U slučaju osobno uvjetovanog otkaza radnik ima pravo na otpremninu. Radnik nema zakonsko pravo na otpremninu ako sam daje otkaz.

Nemate zakonsko pravo na otpremninu.

Ako ugovor o radu na određeno vrijeme istječe, nema nikakvog otkaznog roka. Inače, ugovor o radu na određeno vrijeme može se redovito otkazati (tj. s otkaznim rokom), samo ako je takva mogućnost predviđena ugovorom o radu.

Pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu nije pravo iz zakona, nego ovisi da li je to ugovoreno ugovorom o radu i kolektivnim ugovorom odnosno određeno pravilnikom o radu.

Ako ste stekli pravo na otpremninu u skladu s člankom 125. Zakona o radu, poslodavac Vam je dužan otpremninu isplatiti.

Izvanredni otkaz može se dati isključivo u roku od 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se temelji.

Niste dužni prihvatiti drugo radno mjesto bez izmjene ugovora o radu. Za vrijeme dok ste neraspoređeni imate pravo na punu plaću, a imate pravo i tražiti poslodavca da Vam da posao iz Vašeg ugovora o radu. Radnici na određeno vrijeme niti na koji način ne mogu imati više prava od radnika ne neodređeno vrijeme. Sporazum o prestanku ugovora o radu niste dužni prihvatiti, a možete ga prihvatiti ako ocjenite da je to u Vašem interesu, odnosno da Vam je povoljno.

Nemate izravnih zakonskih mogućnosti da 'natjerate' poslodavca da Vam da redovni otkaz i otpremninu.

Po mojem mišljenju mora Vam biti omogućeno da se odjavite.

Iz pitanja se ne vidi radi li se o ugovoru o radu na neodređeno vrijeme ili na određeno vrijeme, odnosno o kakvom je otkazu riječ. U svakom slučaju poslodavac mora imati zakonom opravdani razlog za otkaz.

Ugovor nije raskinut, ali kašnjenje s isplatom plaće moglo bi biti razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu (bez otkaznog roka).

Radi se o redovitom otkazu (otkaz s otkaznim rokom i otpremninom) i to osobno uvjetovanom otkazu bez krivnje zaposlenika, koji poslodavac može dati ako zaposlenik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze zbog stanovitih trajnih osobina ili sposobnosti. Prije otkaza u pravilu bi trebalo omogućiti obranu zaposleniku, ali svakako treba prethodno mišljenje zaposleničkoga vijeća.